O kvaliteti i sigurnosti hrane koja se naručuje putem dostave razgovaralo se danas, između ostaloga, na konferenciji FOODCOOLTOUR koja se održava u Osijeku.
- Nije samo tijek dostave mjesto rizika za sigurnost i ispravnost hrane, moramo pritom promatrati cijeli proces. Restorani, distributeri, pa i sam transport od naručitelja do korisnika, faktori su koji mogu predstavljati rizik. Ako se fokusiramo samo na restorane, bitno je koje sirovine koriste za proizvodnju svoje hrane. Ako sirovina nije ispravna, neće valjati ni proizvod - kazala je Jasna Bošnir iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' koja pojašnjava kako je hrana koja se sastoji od manjeg broja komponenata koji se termički obrađuju najsigurnija za transport. Objasnila je i koja je hrana najrizičnija prilikom dostave.
- Hrana koja može biti najrizičnija za konzumaciju putem dostave je kombinacija tople i hladne hrane, primjerice, topla salata i hladni umak, kao i hrana poput riže ili tjestenine koja se u nekim restoranima unaprijed priprema i čeka na finalizaciju tek kad se inicira narudžba. U tom procesu, sushi je jedna od najrizičnijih vrsta hrane za dostavu. Kad dobijete topli kolač, to je problem. Dobijete toplu salatu, ili hladno jelo pa ga doma podgrijavate, to također predstavlja problem - pojašnjava Bošnir.
Romana Franić iz Državnog inspektorata objasnila je kako sanitarna inspekcija prati cijeli lanac, a što se tiče same dostave hrane prošle godine krenuli su s ciljanim akcijama gdje su se kontrolirali svi dionici dostave hrane.
- Restorani su najodgovorniji za pripremu hrane, počevši od sirovina, higijene i načina pripreme. U inspekcijskim nadzorima nismo utvrdili prisutnost patogenih mikroorganizama, ali smo u pojedinim restoranima utvrdili da higijena nije bila na zadovoljavajućoj razini. Kontrolirali smo i agregatore koji zapošljavaju dostavljače, a oni su dužni osigurati da dostavljači imaju osnovna znanja o zdravstvenoj ispravnosti hrane, što se potvrđuje polaganjem tečaja higijenskog minimum - rekla je Franić.
Brigita Hengl iz HAPIH-a kaže kako su prošli mjesec proveli istraživanje o dostavi hrane i dobili su zanimljive odgovore. Najnoviji podaci o navikama korištenja dostave hrane pokazuju da trećina ispitanika (33,5%) hranu iz dostave naručuje nekoliko puta mjesečno, dok čak 30,6% korisnika to radi svakodnevno. Unatoč snažnom rastu digitalnih platformi, najveći postotak, 68,8%, naručuje izravnim kontaktom s restoranima. Aplikacije za dostavu koristi 48,1% ispitanika pri čemu prednjače mlađi i stanovnici Dalmacije, dok se 35,4% odlučuje za osobno preuzimanje hrane. Glavni razlog za naručivanje hrane je nedostatak vremena, što ističe 37,6% ispitanika, a slijedi sklonost određenim restoranima (28,7%) te potreba za narudžbama za veći broj ljudi (15,8%).
- U Hrvatskoj oko 10 posto ne naručuje ništa, ostali su se podijelili naručuju li više puta tjedno, mjesečno ili rjeđe. Glavni razlog ovih što naručuju je zato što nemaju vremena skuhati, a ovi koji ne naručuju kažu da kuhaju kod kuće ili im je dostava skupa. Dobili smo i odgovore da dostavljači u tim termo-boxovima drže i mobitele, ključeve, torbe su dosta prljave, ostavljaju ih na podu, kantama za smeće. Anketa je pokazala i da dosta ljudi ne koristi platforme dostave nego naručuju direktno od restorana. Iznenadilo me da je dosta ljudi nezainteresirano za sigurnost hrane, ispalo je da se samo 20 posto konzumenata brine o tome - kazala je Hengl.
Drago Župarić Iljić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o stranim radnicima koji dostavljaju hranu i istraživanju koje su proveli.
- U istraživanju koje provodimo imamo podatke da su strani radnici iznimno nisko plaćeni, uglavnom minimalnim iznosom mjesečne plaće oko 800 eura, te po dostavi dobiju još 1,37 eura. Taj iznos je prije uvođenja eura iznosio 14,5 kuna. S obzirom na rast troškova života i inflaciju, cijena njihovog rada je opala. Uz to, mnogi moraju platiti agregatorima unajmljivanje prometnog sredstva za dostavu što se nekad kreće i po par stotina eura. A poneki agregatori naplaćuju i troškove stanovanja u nerijetko nehumanim i prenapučenim uvjetima, što se zasigurno može odraziti na sigurnosne i higijenske standarde - kazao je Župarić Iljić.