Predrag Štromar

Predsjednica je imala posla s radikalima s margine i nije moj izbor za novi mandat

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Predrag Štromar
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Predrag Štromar
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Predrag Štromar
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Predrag Štromar
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Predrag Štromar
16.02.2019.
u 12:45
U obiteljima koje su dobile državnu subvenciju za kupnju stana u rujnu 2017. i 2018. već se rodilo 455 djece. Te obitelji sigurno neće otići u inozemstvo, ostat će živjeti i raditi u Hrvatskoj.
Pogledaj originalni članak

S potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva i prostornog uređenja Predragom Štromarom razgovarali smo u povodu najavljenih izmjena u zakonu o POS-u kojim se svim budućim kupcima stanova iz poticajne stanogradnje onemogućuje preprodaja ili davanje stana u najam trećim osobama, bez naknade štete državi. Ministar se osvrnuo i na predstojeće izbore za Europski parlament, na koje HNS izlazi samostalno te na suradnju s koalicijskim partnerom HDZ-om.

Za rujan je najavljen novi natječaj za kupnju stanova subvencioniranim kreditima države. Kakva su dosadašnja iskustva?

O mjeri najbolje govori velik interes građana. Uvedena je za mlade obitelji koje imaju potrebu za kupnjom stana, odnosno kuće ili za gradnjom kuće. Za svakoga tko želi imati sigurnost i dom u Hrvatskoj, ovdje raditi i zasnovati obitelj to je trenutačno najpovoljnija mjera. Subvencije čine od 30 do 51 posto rate kredita tijekom pet godina. Za svako dijete koje se rodi produljuje se dvije godine, a sad ćemo promijeniti zakon tako da se i za svako već rođeno dijete trajanje subvencije produlji za još jednu godinu. U obiteljima koje su dobile subvenciju u rujnu 2017. i 2018. već se rodilo 455 djece i njima će se rok za subvenciju produljiti za dvije godine po svakom djetetu.

Jeste li zadovoljni odzivom u prethodnim krugovima?

Ostanak svake mlade obitelji za nas je velik uspjeh. U 2017. prijavilo se nešto više od 2300 obitelji, a 2018. čak 3033 obitelji. Izuzetno smo zadovoljni jer više od pet tisuća mladih obitelji sad ima svoj dom, ostali su u Hrvatskoj, rade na razvoju gospodarstva zemlje i sigurno neće ići u inozemstvo. Ovdje će se u sigurnosti obiteljskog doma rađati njihova djeca.

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Predrag Štromar
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Predrag Štromar
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Predrag Štromar
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Predrag Štromar
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Predrag Štromar
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Predrag Štromar
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Predrag Štromar

Ima li u tih 5300 obitelji slučajeva da su ljudi kupili stan i preprodali ga za viši iznos i hoće li se promjene u zakonu odnositi i na njih?

Ne. Mi smo sad govorili o subvencioniranim kreditima, to je jedan od modela rješavanja stambenog pitanja. U takvim slučajevima kredit odmah dolazi na naplatu, to je već regulirano. U slučaju POS-ovih stanova mijenjamo zakon kako bi špekulantima koji namjeravaju prodati stan, a dobili su ga po povoljnim uvjetima, to bilo onemogućeno. Kredit će im odmah doći na naplatu i morat će ga u cijelosti podmiriti. Ono što je u ovom zakonu bitno jest da – ako prodate stan – sve subvencije koje ste dobili jer je cijena kvadrata niža nego tržišna, a tome su pripomogli država i jedinica lokalne samouprave, općina ili grad, morate i vratiti onome tko vam ih je dao. To je jedino pošteno prema poreznim obveznicima iz čijih se davanja subvencioniraju takvi projekti, a predstavlja i kraj za špekulante. Pravo na vlasništvo je zaštićeno Ustavom, no tko vara sustav, morat će to i platiti.

Što je s obiteljima koje će iz opravdanih razloga morati promijeniti mjesto boravka unutar Hrvatske na određeno ili neodređeno vrijeme, na primjer, zbog posla?

Vi ste tu otvorili jednu drugu temu, a to je najam stanova. Sve više mladih ljudi u Hrvatskoj želi unajmiti stan, ne biti fiksno određen vlasništvom i na jednom mjestu živjeti i raditi. Upravo zato planiramo izmjenu zakonskih okvira u zakonu o POS-u, posebno POS najmu, kako bismo išli u ponudu s čim više takvih stanova, čisto za najam, i da je moguće preseljenje iz jednog mjesta u drugo bez nekih posebnih troškova. Pritom želimo da visina najma bude što niža kako bi mladim obiteljima bilo lakše otplaćivati ga te kako bi živjeli dobro i kvalitetno u takvom stanu.


Koliko je bilo slučajeva preprodaje stanova?

To su stvarno rijetki slučajevi, ali na njih se mora reagirati. Ova mjera treba pomoći mladim obiteljima da imaju vlastiti dom, a ne da špekulanti zarađuju na tome. To više neću dopuštati.

Imate li procjenu ili očekivanja koliko bi se obitelji moglo prijaviti na sljedeći natječaj?

Pozivam sve koji razmišljaju da se prijave. Obećavam da ćemo u proračunu osigurati sredstva za sve koji se prijave i budu zadovoljavali uvjete natječaja. Borimo se za svaku osobu koja želi živjeti, raditi i imati djecu u Hrvatskoj.

A kakvo je stanje s projektom legalizacije. Na adresu Ministarstva pristiglo je u dva kruga više od 900 tisuća zahtjeva, od toga je obrađeno 76 posto...

Velik dio je već obrađen i u drugom krugu, a iz prvog kruga nisu obrađeni samo oni predmeti koji nisu imali svu dokumentaciju. Jako smo zadovoljni, cilj je ostvaren, a najbitnije je da su građani shvatili da ne mogu više graditi izvan građevinskog prostora. Nove nezakonite gradnje jako je malo, a i građevinska inspekcija postupa sukladno ovlastima. Bitna je ta svijest koja je sad stvorena. Više sigurno neće biti mogućnosti legalizacije onih objekata koji nemaju dozvolu. Pripremamo zakon o legalizaciji, ali javne infrastrukture, gdje godinama nisu rješavani postupci. Očekujemo donošenje zakona krajem ove godine. Namjena sredstava uprihođenih legalizacijom točno je određena. Dio prihoda koji pripada gradovima i općinama mora se utrošiti isključivo namjenski za komunalno oplemenjivanje.

U kojoj je fazi projekt energetske obnove kuća? U pripremi je novi natječaj? Kad će se građani moć prijaviti za nj?

Fond zaštite okoliša i energetske učinkovitosti već je provodio natječaj i javljali su se građani i rješavali energetsku učinkovitost svojih domova. To su bila sredstva države. Sada očekujemo dodatna sredstva za energetsku učinkovitost iz EU i mi ćemo za ta sredstva, kad ih dobijemo, provesti natječaj. Sredstva još nisu osigurana, ali ih očekujemo vrlo brzo.

Možete li precizirati to „vrlo brzo“ – godina dana, manje, više...?

To nažalost ne ovisi o nama, nego o komunikaciji Ministarstva regionalnog razvoja i Europske komisije. Mi smo spremni provesti natječaj čim dobijemo sredstva. Namjera nam je jasna – želimo svima omogućiti sigurniji i topliji dom.

 

To će biti prvi slučaj da se fizičke osobe prijavljuju za sredstva EU za energetsku obnovu objekta?

Tako je. Naime, tek prošle godine u ljeto je promijenjena direktiva kojom je Europska komisija dopustila da se ta sredstva daju fizičkim osobama. To još nitko nije proveo, zato ćemo mi biti prvi u tome u EU. Želja nam je potpuno pojednostaviti model da ne bude kompliciran kao za javne zgrade, sve kako bi se što više građana moglo javiti. Htjeli bismo da čim više građana može koristiti ta sredstva, energetski obnoviti svoju kuću. Računica za građane tu je posve jasna, obnovljena kuća – manja potrošnja energenata – više novca u džepu.

Bili ste s premijerom u obilasku gradilišta Pelješkog mosta. Kakvi su vaši dojmovi?

Moram reći da je fascinantna tehnologija i način na koji se gradi most i da to stvarno treba vidjeti. To je jedan od rijetkih tako velikih projekata koji se događaju u našoj državi. Također vrlo kompliciran zbog meke podloge na dnu mora u koju se stavljaju piloti duži od sto metara, a more je samo 20 metara dubine. Zadivljeni smo tehnologijom koju koristi angažirana tvrtka. Sudeći prema tempu kojim rade, sve će biti gotovo u roku.

Što će biti s pristupnim cestama o kojima već kruži vic da će most biti gotov prije nego ceste kojima se do njega može doći?

Ja sam optimist i siguran sam da će ceste biti na vrijeme sagrađene. Ministarstvo mora, prometa i veza treba odraditi sve te natječaje, nije jednostavno, ali treba biti optimist. To je velik projekt koji će puno značiti Hrvatskoj, posebice građanima na jugu države. Čekali su desetljećima rješenje pitanja prometne povezanosti s maticom Hrvatskom i sad će je imati.

Na izbore za Europski parlament HNS izlazi samostalno?

Izlazimo sami, s nekoliko osoba koje nisu članovi stranke, a aktivni su u društvenom i znanstvenom životu Hrvatske. Vrijeme je da se u aktivnoj politici pojave nova lica, mladi ljudi koji imaju nešto novo ponuditi građanima. O tome ćemo donijeti odluke ovih dana. Matija Posavec je nositelj naše liste.

Što mislite da će vam donijeti izvanstranački kandidati? Predizborne ankete ne idu vam u prilog. Je li ovo proba za nacionalne izbore na koje također planirate izaći samostalno?

Ovo su vrlo ozbiljni izbori. Europski parlament je institucija u kojoj se donosi izuzetno puno zakonskih akata koji se direktno primjenjuju u Hrvatskoj. Vidimo i na primjeru energetske učinkovitosti – direktivu je morala donijeti komisija da bismo mi omogućili našim građanima korištenje EU sredstava. Nama su to izuzetno važni izbori i oni će pokazati našu snagu, kao i uvijek do sada. Ja sam 2015. godine bio zadnji na koalicijskoj listi i ankete mi nisu dale nikakve šanse za prolazak u parlament. Međutim, 15.700 preferencijalnih glasova pokazalo je da imam naklonost birača. Isto očekujem i sad. S ovim našim aktivnostima koje kao stranka provodimo unutar dva ministarstva postigli smo da kurikularna reforma ulazi u sve škole na jesen, 5300 mladih obitelji uz pomoć subvencioniranih kredita, a više od 8000 kroz programe POS-a, stekle su krov nad glavom. Do 2020. očekujemo da 20.000 mladih ljudi riješi svoje stambeno pitanje pomoću naših programa. Biračima ćemo ponuditi rezultate, a svađe ostaviti drugima.

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Predrag Štromar

Hoće li se zbog suradnje s HDZ-om promijeniti struktura vašeg biračkog tijela?

Ulaskom u koaliciju znali smo da ćemo vratiti naklonost naših birača samo ako ostvarimo rezultate, rezultate i opet samo rezultate. Samo te tri stvari su bile bitne. Mi radimo na tome da isporučimo našim građanima rezultat, kvalitetniji i bolji život. Kurikularna reforma ide, više od 13.000 obitelji ima dom, riješilo je svoje stambeno pitanje. To je puno važnije od ispraznih političkih prepucavanja.

U vezi s kurikularnom reformom, glavna tema su posljednjih dana povijest i lektira. Nekada ste se kao stranka zalagali da se reforma nastavi po programu bivšeg voditelja Borisa Jokića i njegova tima, a sad vas on žestoko kritizira. Idete li u dobrom smjeru?

Kurikulum nije radila jedna osoba, već timovi ljudi koji su izabrani prije nego što smo mi preuzeli odgovornost. Uz dobru suradnju, kurikulum se završava. Doneseno je 37 kurikuluma, samo dva su ostala nerazjašnjena i neusuglašena na stručnim timovima. Mislim da to sve govori – radilo se stručno, kvalitetno i na kraju su i donesene odluke. Pojedinci tu nisu važni, nego timovi. Treba očekivati da će ti kurikulumi omogućiti učenicima kvalitetnije, jednostavnije stjecanje znanja i drugih kompetencija te svega onoga što ih očekuje u životu. I da će ih pripremiti za cjeloživotno obrazovanje jer jedno znanje danas je dovoljno, a sutra već trebate druge kompetencije. Ministrica je pokazala otvorenost prema struci, a što je najvažnije prema roditeljima, učiteljima i profesorima koji na kraju provode reformu u djelo.

U javnosti vlada percepcija da su suvremeni pisci izbačeni s popisa lektire i reakcije su vrlo žestoke. Kakvo je vaše mišljenje?

Nastavnicima je omogućeno da sami biraju dio lektire i to mi je drago. Ministrica je reagirala na input javnosti i koliko znam ići će anketni upitnik prema profesorima na tu temu.

Planirate li podržati Kolindu Grabar-Kitarović ako se kandidira na sljedećim predsjedničkim izborima, imate li svog kandidata i što mislite o potencijalnoj Milanovićevoj kandidaturi?

O tome nismo razgovarali na tijelima stranke, moj osobni izbor sigurno ne bi bila gospođa Grabar-Kitarović, a dalje od toga uopće nismo razgovarali – fokusiramo se na izbore za Europski parlament. Predsjednica je tijekom svog mandata imala posla s radikalnom desnicom, ljudima s društvenih margina. Meni se to ne sviđa.

Preskočili ste pitanje o Zoranu Milanoviću...

Nismo još o tome razmišljali kao stranka, a ni ja osobno. Mislim da ni on sam o tome ne razmišlja ozbiljno.

Kao čovjek iz struke, slažete li se s predsjednicom da bi fasade u centru Zagreba trebale biti malo življe?

Neki dan sam bio u Labinu koji je rekorder u energetskoj obnovi svojih višestambenih zgrada i promjene su goleme. Prije dvadesetak godina to je bio siv, tmuran grad. Sad je prekrasan, s prekrasnim fasadama, nisu sve sive i tmurne, ima različitih boja, a posebno je važno da oni imaju u gradu komisiju koja se bavi bojama na zgradama. Eto preporuke za sve gradove koji imaju sličan problem. Moje ministarstvo će ih uvijek podržati.

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Predrag Štromar

Osvrnula bih se i na razloge za koaliciju s HDZ-om koje ste istaknuli u vašem pismu članovima HNS-a 2017. godine. Smatrate li da je svojim djelovanjem HNS uspio vratiti radikale, populiste i ekstremiste na margine društva i političkog sustava, spriječiti da Hrvatska zastrani u smjeru Mađarske i Poljske kad su u pitanju ljudska prava i slobode, spriječiti zastoj u povlačenju sredstava iz EU te spriječiti da se u politici sve svede na pitanja koalicije, suradnje, preslagivanja... Imamo vrlo svjež primjer zagrebačkog gradonačelnika...

Na sva četiri pitanja odgovor je “da“. Prvo, sve manje i u medijima i u javnosti ima teških ideoloških rasprava, neprijateljskih strelica iz desnih i lijevih rovova, a to treba zahvaliti stabilnosti Vlade. Što se tiče pokretanja i privlačenja sredstava iz EU, samo naše Ministarstvo prošle godine je iskoristilo 60 posto više sredstava nego što je bilo planirano. Da nije bilo Vlade, nijedan ministar ne bi mogao potpisati nijedan ugovor za sredstva iz EU. Također, unatoč kritikama, mislim da se svi možemo složiti da ne idemo smjerom Poljske i Mađarske. I četvrto, ni na kraj pameti nam nije nikakvo preslagivanje jer imamo drugog posla: 5000 stambenih kredita, 8000 POS-ovih stanova, izmjene 12 zakona u ovoj godini kako bi omogućili našim građanima da kvalitetnije, brže i jeftinije dođu do dokumentacije potrebne za gradnju kuće. Ne trebamo se i nemamo vremena baviti preslagivanjem. Potpuno smo sigurni da neće biti nikakvog preslagivanja Vlade.

Premijer Plenković nekoliko je puta izjavio: „Nikad više s Mostom!“ Što biste vi na temelju dosadašnjeg iskustva izjavili na pitanje hoćete li i dalje surađivati s HDZ-om?

Rekao bih da je HNS otvoren prema onima koji žele bolji život naših građana, ne temeljen na ideologijama, nego na novim tehnologijama.

Znači, suradnja s HDZ-om je dobra? Je li dobar i premijer?

Unatoč svim izazovima, imamo rezultate. Premijer omogućuje – ili točnije rečeno – ne koči programe koje mi provodimo za dobrobit građana. Dok je tako, u nama će imati partnera. 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 37

KO
koraknaprijed
12:52 16.02.2019.

"Vellika" je to stvar ltvoja podrska, to moze nadoknditi u prvom kaficu kad izdje u grad.

DU
Deleted user
13:00 16.02.2019.

Koga zanima što ti misliš osim ovi plaćenih piskarala.

BA
barbaizamerike
12:58 16.02.2019.

Foler bez pokrica