DVOJNI RAD SPAŠAVA MALE BOLNICE

Platili joj specijalizaciju, ona dala otkaz prvog radnog dana

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Zagreb: U KB Sveti Duh održana edukacija Arthrex Mobile Lab
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Zagreb: U KB Sveti Duh održana edukacija Arthrex Mobile Lab
31.05.2026.
u 22:46
Prije dvije godine ukinuti su tzv. robovlasnički ugovori pa mladi liječnici više nisu vezani ugovorom na višegodišnji rad u bolnici koja im je platila specijalizaciju. Sad svi hrle u velike bolnice
Pogledaj originalni članak

Male bolnice u Hrvatskoj sve teže uspijevaju osigurati specijalističku zaštitu stanovništva koje im gravitira. Otkad su prije dvije godine ukinuti tzv. robovlasnički ugovori koji su obvezivali novopečenog liječnika specijalista da radi u bolnici onoliko godina koliko mu je trajala specijalizacija plaćena od te iste bolnice, opće bolnice postale su tek odskočna daska za specijaliziranje.

U manjoj je bolnici, naime, lakše dobiti specijalizaciju nego na nekoj zagrebačkoj klinici, a onda, čim specijaliziraju, liječnici traže raskid ugovora i odlaze mahom u velike bolnice. U jednoj je bolnici novopečena specijalistica dala otkaz prvog radnog dana, odmah u 16 sati i jednu minutu. Ukidanje ugovorne obveze rada nakon specijalizacije zaista je "oslobodilo" liječnike kao pojedince pa mogu u bilo kojem trenutku prijeći iz jedne ustanove u drugu, ali je istodobno ugrozilo rad manjih bolnica.

Manje odgovornosti glavni motiv

– Čim polože specijalistički ispit, daju otkaz. Iz sisačke bolnice je otišlo 23 specijalista, najviše internista, uglavnom u Zagreb odnosno u veće kliničke centre – iznio je Igor Vrga, ravnatelj sisačke bolnice, na prošlotjednom panelu UPUZ-a. Pojasnio je da liječnike na odlaske više ne motivira novac, već to što imaju veću zaštitu, u smislu da u velikoj bolnici ima više stručnih, odmornih ljudi, čime se smanjuje mogućnost pogreške, koja je u manjoj bolnici izglednija zbog velikog broja dežurstava i posljedične premorenosti, a sve zbog manjeg broja liječnika. Taj se začarani krug sve brže vrti i ubrzava odlaske i onih koji možda i nisu htjeli otići.

– Planiranje kadra gotovo je nemoguće jer je dovoljan banalan razlog da promijene ustanovu bez ikakvih posljedica i penala. U novoj generaciji teži se sigurnijoj niši, znači izbjegavanju hitnog prijama, izbjegavanju dežurstava, što onda ostaje na premorenom srednjem i starijem kadru – opisuje Vrga.

Za ispomoć iz drugih zdravstvenih ustanova ugovaraju se tržišne cijene, a kako je potražnja velika, tako i one skaču pa je dežurstvo lani stajalo 500 eura, a sada je 1000. To znači da liječnik iz matične ustanove dežura za 300 eura, a vanjski kolega za tisuću, što, dakako, izaziva nezadovoljstvo koje će rasti s tržišnim cijenama.

Ravnatelj Vrga smatra da bi u cilju stabilizacije sustava neka nacionalna obaveza liječnika ipak trebala postojati jer to, ističe, stoji i u Ustavu Republike Hrvatske. – Svi bi trebali biti zaposlenici Republike Hrvatske s nekim obvezama. Sada nema nikakvih posljedica za nekog tko pokuša obaviti šest mjeseci neke specijalizacije i od nje odustane. U tom slučaju smatram da bi sljedeće tri godine taj liječnik trebao provesti u obiteljskoj ordinaciji, u hitnoj ili na bolničkom hitnom prijamu, prije no što dobije pravo na novu specijalizaciju – iznosi svoj prijedlog Igor Vrga.

Smatra da bi bolnica koja za specijalizaciju liječnika plaća oko 250 tisuća eura morala imati neko jamstvo da će se taj liječnik vratiti u tu bolnicu. Ovako su, kaže, ravnatelji taoci sustava jer ne mogu planirati kadrove, a time ni jamčiti zdravstvenu skrb građanima tog područja. Ako ne zaštitimo opće bolnice, upozorava, ovakve "igre gladi" slomit će sustav prvo na njegovoj periferiji, što će se onda preliti i na centar države. Ne tražimo robovlasništvo, već samo odgovornost prema javnom novcu i pacijentima, poručuje ravnatelj sisačke bolnice.

S njim se slaže i dr. Sandra Čubelić, ravnateljica Opće bolnice Gospić. Napominje kako je od gubitka 200-tinjak tisuća eura za specijalizaciju, još veći gubitak nemogućnost planiranja. – Mi smo planirali određenu djelatnost, opremili određenu ambulantu, odnosno operacijsku salu kirurškim instrumentarijem, a to su veći troškovi od same specijalizacije. A na kraju ne možemo planirati kadar niti pružiti zdravstvenu uslugu – kaže dr. Ćubelić.

Jedini alat "za preživljavanje" malih bolnica u ovom je trenutku suradnja među bolnicama, pa i u Gospić dolaze liječnici iz većih bolnica. O kojem se opsegu međubolničke suradnje radi, govori i podatak da se trećina svih dopusnica za dopunski rad liječnika u drugoj ustanovi odnosi na rad u drugoj javnoj bolnici. Bolnice su dale 3217 dopusnica kojima je dvojni rad dopušten za 2122 liječnika, a trećina od toga odnosi se na rad u drugim javnim bolnicama, dok se dvije trećine tiče rada kod privatnika.

Vanjski suradnici na cijeni

Da su se "igre gladi" intenzivirale i olakšana fluktuacija liječnika povećala cijenu dodatnog rada liječnika, svjedoči i dr. Mato Devčić, ravnatelj Opće bolnice Tomislav Bardek – Koprivnica. Trenutačni nedostatak specijalista kompenziraju zahvaljujući suradnji s KBC-ovima, na čemu je zahvalan. Kako bi sačuvao liječnike koji su ostali, a istodobno nastojeći skratiti liste čekanja, posao je raspodijelio tako da vanjski suradnici pokrivaju najvećim dijelom specijalističko-konzilijarnu zaštitu (specijalističke preglede, dijagnostiku itd.), dok koprivnički liječnici dežuraju i rade na odjelima.

– Dakle, osiguravaju kontinuitet na odjelu i ne moraju se još rastrgnuti u poliklinikama – kaže Devčić. Uvjeren je, međutim, da je nedostatak specijalista u manjim bolnicama kratkoročni problem i da će centralne specijalizacije situaciju u budućnosti stabilizirati.

Video

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 13

Avatar Le-Freak
Le-Freak
22:59 31.05.2026.

Zanimljivo. U Njemackoj taj sistem funkcionira jer je mentalitet odgovornosti veci izgleda. Znaci firma ti plati doskolovanje i ti se obavezes da ces ostati nekoliko godina u firmi. Alternativno firmi vratis ulozeni novac. Kod nas to izgleda funkcionira drugacije. Taj ugovor se kod nas proglasi "robovlasnistvom". Znaci prvo srecan podpises ugovor sa nekome tko ti placa foskolovanje. Pa onda onoga tko ti je placao sve proglasis nitkovom i robovlasnikom. I time egoisti i varalice imaju mogucnost iskoristiti tuđi novac u svoju korist i onda pokazati srednji prst onome tko je placao sve to. To je samo kod nas tako jer je kradja drustva ili institucija nesto sto se gura kao ok. Narod jos uvijek ima taj lijevi mentalni sklop da je zajednicko nicije i da se nicije moze trpati u svoje djepove i glumiti istovremeno zrtvu. Ali sav taj novac je nas, novac za koga su drugi ljudi radili. To trpati u svoje djepove i ne drzati se ugovora je lopovluk teski, kradja!

TH
than
23:11 31.05.2026.

Lijepo ukinuti visak bolnica i trziste ce se samo izregulirati. A ovi sto bjeze, ****a to je takav mentalitet. Proracunat. Neki bi rekli snalazljiv , a zapravo se radi o osobama niskog morala koji su spremni na sve da dodju do cilja. Ni ne znam sto im placaju specijalizaciju, ako ih ne mogu zadrzati, odnosno vezati ugovorom. Neka onda cekaju.

LI
liberta
23:54 31.05.2026.

Niko neka ne dobije specijalizaciju unaprijed neka prvo odradi 5 god u nekoj bolnici i onda ugovor da odradi još 5 god iza specijalizacije. Tako ima10 god. Tako funkcioniraju školovanja u državnim ustanovama zašto raditi iznimku. Tko nije to poštivao nadoknada se dobila sudskim putem