Odnosi Hrvata i Mađara? 'Jednu rečenicu u Magyarovom pobjedničkom govoru sam posebno primijetio'

Svako približavanje odnosa Hrvatske i Mađarske, dobra je vijest za našu manjinu u toj zemlji, tako dan nakon rekordnih izbora, njihov ishod u razgovoru za Večernji list komentira Ivan Gugan, koji već 12 godina vodi Hrvatsku državnu samoupravu, najviše političko tijelo Hrvata u toj zemlji, ujedno i predstavnik hrvatske manjine u Mađarskom parlamentu. Podsjetimo, Viktor Orban odlazi s vlasti nakon 16 godina i nakon povijesnih parlamentarnih na kojima je uvjerljivu pobjedu odnio Peter Magyar. Videorazgovor s analizom pogledajte u nastavku:

EMBED

Upitan za dojmove izborne noći na početku razgovora Gugan cijeli izborni proces opisuje kao neizvjesne do samoga kraja, uz jasnu podjelu birača pa je time ovakav ishod izazvao još snažnije reakcije. – Bilo je jako napeto. Ankete su bile proturječne – po jednima se mogao očekivati ovakav rezultat, po drugima pobjeda Fidesza. Pokazalo se da je mlađa populacija bila sklonija promjenama, dok su stariji birači više naginjali kontinuitetu – rekao je Gugan.

Podsjeća i na specifičnosti mađarskoga izbornog sustava, u kojem relativno mala razlika u broju glasova može rezultirati dvotrećinskom većinom u parlamentu. Prema njegovim riječima, u Mađarskoj živi oko 50 tisuća Hrvata, iako je broj osoba hrvatskoga podrijetla znatno veći. Međutim, politička participacija manjine ograničena je zakonskim rješenjima. – Pripadnici manjina moraju se posebno registrirati. Ako to učine, ne mogu glasovati za stranačke liste. Zbog toga se mnogi brišu s manjinskih popisa kako bi mogli sudjelovati u općem političkom životu – pojašnjava. Unatoč tomu, predstavnici manjina sudjeluju u radu parlamenta, prije svega kroz odbore, iako nemaju pravo glasovanja. Gugan podsjeća kako je takav model uveden nakon ustavnih promjena prije petnaestak godina, kada je manjinama prvi put omogućeno institucionalno sudjelovanje u parlamentarnom radu.

– Predstavnici manjina imaju gotovo sva prava kao i zastupnici, osim prava glasovanja. Sudjelujemo u radu odbora, najčešće u Odboru za manjine, ali i u drugim tijelima, gdje možemo otvarati teme važne za naše zajednice, predlagati izmjene zakona i sudjelovati u raspravama – objašnjava. Dodaje kako se upravo kroz takav rad pokušava utjecati na zakonska rješenja u područjima ključnima za očuvanje identiteta, poput obrazovanja, kulture i uporabe jezika. – U praksi to znači da kroz suradnju s vladajućima, državnim institucijama i civilnim sektorom pokušavamo unaprijediti položaj hrvatske zajednice i drugih manjina – kaže. Naglašava i kako se konkretne promjene mogu očekivati tek nakon konstituiranja novog saziva parlamenta i formiranja vlade. – Novi parlament trebao bi početi s radom oko 10. svibnja, kada se očekuje i formiranje nove vlade. Do tada sve funkcionira u tehničkom mandatu i teško je govoriti o konkretnim potezima – ističe Gugan.

Govoreći o očekivanjima od nove vlasti, dodaje kako zasad nema puno konkretnih informacija o manjinskoj politici, ali izražava oprezni optimizam. – Nadam se nastavku dosadašnje prakse. Mađarska je u posljednjih petnaestak godina imala jednu od najrazvijenijih manjinskih politika u Europi – kaže. Posebno ističe simboličku i političku važnost poruka koje su poslane već u izbornoj noći. – Posebno mi je bilo drago što je u pobjedničkom govoru Peter Magyar spomenuo da je među europskim čelnicima dobio čestitku i od hrvatskoga premijera Andrej Plenković. To je, po mom mišljenju, vrlo važna poruka za Hrvate u Mađarskoj i za odnose dviju država – naglasio je Gugan.

Podsjeća kako odnosi između Zagreba i Budimpešte u posljednje vrijeme nisu bili na razini kakva bi odgovarala hrvatskoj manjini, zbog čega svaki signal političkog približavanja ima dodatnu težinu. – Nismo bili previše sretni razvojem odnosa u posljednjih godinu do dvije. Upravo zato ovakve poruke, kao i činjenica da su već uspostavljeni prvi kontakti između novog mađarskog vodstva i hrvatske Vlade, predstavljaju ohrabrenje – dodaje.

Prema njegovim riječima, stabilizacija odnosa između dviju država mogla bi imati izravan učinak na položaj hrvatske manjine, osobito u područjima poput obrazovanja, kulturne suradnje i institucionalne potpore. – Za nas je iznimno važno da odnosi između Hrvatske i Mađarske budu dobri i stabilni. To se uvijek reflektira i na položaj manjina. Ako postoji politička volja i otvoren dijalog na državnoj razini, lakše je rješavati i konkretna pitanja na terenu – ističe.

Dodaje kako će se konkretni potezi nove vlasti vidjeti tek nakon formiranja vlade i početka rada novog saziva parlamenta, no prvi signali upućuju na mogućnost smirivanja odnosa i otvaranja novog poglavlja suradnje – što je za Hrvate u Mađarskoj od posebne važnosti. Naime, hrvatska zajednica u Mađarskoj jedna je od autohtonih i povijesno ukorijenjenih manjina, prisutna na tom prostoru stoljećima, a danas je i jedna od 13 službeno priznatih nacionalnih manjina u zemlji. Procjenjuje se da u Mađarskoj živi oko 50 tisuća Hrvata, dok se prema popisima manji broj izjašnjava tim identitetom, a riječ je o zajednici koju čine različite skupine – od Bunjevaca i Šokaca do gradišćanskih i pomurskih Hrvata. Upravo kroz razvijenu mrežu kulturnih, obrazovnih i političkih institucija, uključujući sustav manjinskih samouprava, Hrvati u Mađarskoj nastoje očuvati svoj jezik, identitet i povezanost s matičnom domovinom.