Planet Zemlja danas ulazi u ekološki dug. To znači da je na današnji dan čovječanstvo potrošilo cjelokupni godišnji proračun prirodnih resursa i usluga koje Zemljini ekosustavi mogu obnoviti u jednoj godini. Nakon tog dana živimo na ekološki dug – trošimo prirodni kapital brže nego što ga priroda može obnoviti. Prema izračunima organizacije Global Footprint Network, koja je razvila metodologiju ekološkog otiska, čovječanstvo trenutačno koristi prirodne resurse 73% brže nego što ih ekosustavi mogu obnoviti, što odgovara potrošnji od 1,73 planeta Zemlje. To dugoročno ugrožava stabilnost ekosustava, proizvodnju hrane i kvalitetu života diljem svijeta.
Direktorica komunikacija u WWF-Adriji Petra Boić Petrač kaže kako Dan ekološkog duga ove godine pada šest dana kasnije nego lani. No to nije posljedica smanjenja pritiska na prirodu, već prije svega ažuriranja podataka i metodologije izračuna. Stvarni trendovi pokazuju da se jaz između ljudske potrošnje i biokapaciteta planeta i dalje povećava. Zbog toga 2026. godina, unatoč kasnijem datumu, predstavlja najveću razinu ekološkog prekoračenja ikad zabilježenu, objašnjava ona.
Posljedice prekomjerne potrošnje prirodnih resursa vidljive su u gubitku šuma, degradaciji tla, nestanku bioraznolikosti te rastu koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, što dodatno pojačava klimatsku krizu i ugrožava sigurnost hrane i resursa. Rješenja postoje – od smanjenja emisija stakleničkih plinova i održive proizvodnje hrane do učinkovitijeg korištenja energije i prirodnih resursa. No za pomicanje Dana ekološkog duga na kasniji datum potrebne su hitne i sustavne promjene u načinu na koji proizvodimo, trošimo i upravljamo prirodnim bogatstvima. Primjerice, smanjenje emisija CO2 iz fosilnih goriva za 50% odgodilo bi ga za čak tri mjeseca. Predložena rješenja ne zagovara samo Footprintnetwork platforma. Iste transformacije nudi i WWF u Izvješću o stanju planeta, čije se najnovije izdanje očekuje u listopadu. – Ako pogledamo zemlje Balkana, otpočinjemo svoj kredit znatno prije globalnog ulaska u dug. Crna Gora je u dug zakoračila još 20. travnja, Hrvatska 25. travnja, BiH samo dan poslije, a Srbija 16. svibnja. To znači da naš način proizvodnje i potrošnje zahtijeva više resursa nego što priroda može obnoviti, čak i u regiji koja se često smatra umjerenijom kad je riječ o potrošnji – zaključili su iz WWF-a Adria.