Njemačka okreće leđa Vučiću: Berlin gubi strpljenje

U njemačkoj političkoj areni sve se češće primjećuje da se tamošnji establišment postupno distancira od Aleksandra Vučića, kojeg je dugo smatrao jamcem stabilnosti u regiji. Iznimku pritom predstavlja jedino AfD. Godinama je njemačka politika, od Angele Merkel preko Olafa Scholza do Friedricha Merza, u Vučiću vidjela ključnog partnera za mir i sigurnost na Balkanu. Kritike na račun njegovog načina vladanja nikada nisu u potpunosti izostale, ali je u Berlinu i Bruxellesu prevladavalo uvjerenje da je nužan za procese poput normalizacije odnosa između Srbije i Kosova ili obuzdavanja Milorada Dodika, pa se previše oštra kritika smatrala kontraproduktivnom za europske integracije.

Uz političke razloge, važnu ulogu imao je i ekonomski interes: Njemačka je najveći strani investitor u Srbiji, a suradnja je dodatno učvršćena u kontekstu eksploatacije litija u dolini Jadra. Međutim, sve više znakova ukazuje da bi ovo pragmatično partnerstvo moglo biti pri kraju. Iako se Njemačka oprezno drži po strani kada su u pitanju studentski prosvjedi koji od studenoga prošle godine potresaju Srbiju i dovode u pitanje vlast u Beogradu, raste broj kritika na Vučićev račun, što pokazuje da u Berlinu ponestaje strpljenja. Posebno je negativno odjeknulo njegovo sudjelovanje na obilježavanju 80. godišnjice pobjede u Pekingu, gdje je srdačno razgovarao s Vladimirom Putinom – kojeg je Friedrich Merz nedavno nazvao “najvećim ratnim zločincem današnjice”. Uz to, Vučićeva izjava kojom je visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta nazvao “Gauleiterom” te europske zastupnike koji su prisustvovali prosvjedima “ološem” dodatno su pogoršali odnose, obavještava DW.

Tijekom rasprave u Berlinu vanjskopolitički glasnogovornik SPD-a Adis Ahmetović izrazio je otvoreno nezadovoljstvo stanjem u Srbiji i BiH, za što optužuje isključivo Vučića. “Vučić je postao destabilizacijski faktor ne samo za Srbiju nego i za Bosni i Hercegovinu, Kosovo i Crnu Goru”, izjavio je Ahmetović te zaključio kako je Berlin “godinama igrao na krivu kartu”. Neugodnu situaciju sve više osjeća i CDU/CSU, koji je često optuživan da štiti Vučića. Na pitanje DW-a o njegovim posljednjim ispadima, Michael Brand iz CDU-a poručio je: „Srbija pod Vučićem sve se više udaljava od Europe i još se čvršće vezuje uz Putina i Xi Jinpinga. To što Vučić sada još i OHR naziva 'nacistom', a zastupnike Europskog parlamenta 'ološem', mora imati posljedice”. Brand je dodao da Bruxelles i Berlin trebaju razmotriti smislenost daljnje podrške: “Ne bismo trebali milijardama podupirati autokrata koji Europu proglašava neprijateljem, bori se protiv vlastitog naroda i agresivno nastupa protiv susjeda,” poručio je. Sličnog stava bio je i Elmar Brok, dugogodišnji zastupnik CDU-a u Europskom parlamentu.

Ahmetović se u svom komentaru osvrnuo i na Vučićeve napade na Schmidta i europske parlamentarce, podsjetivši da su provokacije dio njegovog političkog stila još iz vremena rata u BiH: „Aleksandar Vučić poznat je po svojim verbalnim provokacijama, s obzirom na to da je tijekom rata u Bosni bio novinar tadašnjeg propagandnog TV-kanala 'Channel S'. Kada argumenti više ne pomažu, poseže se duboko u disonantnu retoričku kutiju. Ključ za mir i stabilnost u regiji leži u Beogradu. Da je Srbija funkcionalna država s demokracijom i vladavinom prava, ne bi bilo ni sukoba u susjedstvu. Vučić retorički podmeće požare kako bi skrenuo pozornost sa svog unutarnjopolitičkog neuspjeha,” naglasio je Ahmetović.

Stranka Zelenih, iako više nije dio vlade, i dalje ima utjecaj na oblikovanje njemačke vanjske politike. Njezin izvjestitelj za zapadni Balkan Boris Mijatović kritizirao je Vučićevu odluku da policija od kolovoza češće koristi silu protiv prosvjednika: „Od sredine kolovoza država pod Aleksandrom Vučićem sada sve češće koristi suzavac i pendreke kako bi spriječila dosad mirne prosvjede. Na najoštriji način osuđujemo primjenu nasilja i pokušaje zastrašivanja mirnih prosvjednika, kao i svaki daljnji oblik eskalacije, bilo da se radi o vojnim prijetnjama države ili retoričkim prijetnjama,” izjavio je Mijatović. On je dodao da su Vučićeve uvrede na račun zelenih europarlamentaraca neprihvatljive: “Osuđujemo ovu vrstu komunikacije i očekujemo od gospodina Vučića da se međunarodni ugovori poštuju te da se poštuju njihove institucije i njihovi predstavnici”.

Među njemačkim parlamentarnim klubovima jedino se AfD izdvaja stavovima različitim od ostalih. Alexander Wolf, član vanjskopolitičkog odbora Bundestaga, kazao je za DW da usporedbe s nacizmom “naravno treba u načelu izbjegavati, osobito u napetim situacijama ili nestabilnim regijama”. Za razliku od drugih stranaka, Wolf smatra da problem ne leži prvenstveno u Vučiću ili Dodiku: “AfD glavni razlog destabilizacije zemlje vidi manje u izjavama Vučića ili Dodika, a više u sve autokratskijem ponašanju EU-a i UN-a te unitarističkim nastojanjima Bošnjaka na reviziji Daytonskog sporazuma”.

Wolf, koji je izazvao polemike kada je odbio genocid u Srebrenici nazvati tim imenom, drži da se kazneni progon Dodika koristi kao sredstvo poticanja etničkih podjela. Zaključuje: “Bosna i Hercegovina ne može opstati kao centralizirana država, a Bošnjaci ne bi trebali uskraćivati prava svojih manjina, posebice Hrvata i Srba (oni su konstitutivni narodi a ne manjine op.ur,). Samovoljna mijenjanja izbornog zakona ili kaznenog zakonika u stranačke svrhe treba odbaciti. Dodik je demokratski izabran predsjednik Republike Srpske i kao takvog ga, posebice ako ga referendum u listopadu potvrdi na funkciji, treba poštovati.”