Srbijanska vlada u četvrtak je, u jeku energetske krize potaknute ratom na Bliskom istoku, produljila zabranu izvoza nafte i naftnih derivata do 2. travnja, a iz državne pričuve bit će pušteno 40.000 tona dizela kao dodatna mjera zaštite tržišta, priopćeno je u Beogradu. Vladina zabrana se odnosi na dizel, benzin i sirovu naftu i vrijedi za sve vidove transporta. Ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović priopćila je i odluku da se na tržište pusti 40.000 tona dizela iz državne pričuve, da bi se amortizirala situacija na tržištu.
O "zajedničkom premošćivanju krize na različitim poljima energetike" telefonski je razgovarao srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Vučić je rekao da više čimbenika utječe na energetsku i ekonomsku stabilnost zemlje, a jedan od njih je i odluka američkog OFAC-a vezana uz Naftnu industriju Srbije.
Srbija iščekuje odgovor američkih financijskih vlasti (OFAC) o potencijalnom produljenju licence za Naftnu industriju Srbije (NIS), koja je pod američkim sankcijama kao dio ruskog energetskog sektora. Za četiri dana istječe rok u kojem NIS mora biti preuzet ili mađarska kompanija MOL treba komercijalnim ugovorom riješiti većinski vlasnički udio s ruskim Gazpromom, sukladno američkim sankcijama pod koje potpada i NIS.
"Mi nemamo potvrdu da će američki OFAC donijeti takvu odluku. Nemamo potvrdu da će ta odluka biti pozitivna i ne znamo hoće li biti. Možete mislite kakvi bi sve problemi nastupili ukoliko bi odluka bila negativna", rekao je Vučić novinarima na ceremoniji početka radova za gradnju inovativnog centra japanske tvrtke Tojo Tire u Indiji. Stručnjaci tvrde da Srbija zasad nije izravno ugrožena energetskim posljedicama sukoba na Bliskom istoku.
"Srbija za sada nije izravno pogođena", rekla je Nadežda Kokotović iz Brussels Energy Cluba za RTS. Srbijansko ministarstvo trgovine koje svakog petka određuje nove cijene goriva, prošlog je tjedna objavilo djelomično poskupljenje benzina i dizela. Državnim mjerama uređena cijena bezolovnog benzina BMB 95 na benzinskim postajama trenutačno je 1,57 eura, dizela 1,76 eura, a auto-plina 92 eurocenta. Nova odluka o cijenama bit će priopćena u petak i vrijedit će od 15 sati do idućeg petka u isto vrijeme. Na benzinskim postajama zasad nema ograničenja točenja goriva.
Cijene goriva u Bosni i Hercegovini nastavljaju rasti iako su još uvijek niže u usporedbi s državama neposrednog okruženja a dizelgorivo od početka tjedna, kada je probilo psihološku granicu od tri konvertibilne marke (1,50 eura), u četvrtak se na benzinskim crpkama uglavnom prodavalo za 1,66 do 1,70 eura po litri. Cijene benzina od 95 oktana znatnije variraju pa se u četvrtak litra tog goriva plaćala od 1,20 do 1,36 eura, ovisno o lokaciji i entitetu.
U Bosni i Hercegovini ne postoje rezerve goriva kojima bi vlasti mogle intervenirati na tržištu, a cijene u maloprodaji se mijenjaju na dnevnoj razini, ovisno o tome koliko dobavljači plaćaju pri utovaru u cisterne kojima uvoze gorivo iz inozemstva. Vlade dva entiteta stanje pokušavaju kontrolirati zamrzavanjem iznosa marži u maloprodaji no to ne utječe bitnije na rast cijena.
Zastupnički dom parlamenta BiH ranije ovog tjedna je usvojio izmjene zakona o trošarinama kojima bi se Vijeću ministara BiH omogućilo da ih privremeno suspendira ili smanji iznos na razdoblje do šest mjeseci i tako intervenira u situacijama u kojima na tržištu dođe do značajnijih poremećaja.
Te su zakonske izmjene sada poslane Domu naroda državnog parlamenta na potvrdu uz zahtjev da ih taj dom razmatra i usvoji što prije, odnosno po hitnom postupku. Sjednica Doma naroda zakazana je za ponedjeljak, no na njenom dnevnom redu u četvrtak još nije bilo točke o ovom zahtjevu a zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika o čijim glasovima zbog omjera snaga ovisi hoće li se o tome odlučivati najavili su kako neće dati suglasnost na izmjene zakona.
Razlozi za to ponovo su političke naravi jer u SNSD-u smatraju da se o izmjenama zakona o trošarinama ne može odlučivati na razini države nego isključivo entiteta, potvrdila je šefica kluba zastupnika SNSD-a u Zastupničkom domu parlamenta BiH Sanja Vulić. "Ključni razlog zašto smo protiv ovog prijedloga je nepoštovanje ustavnih ovlasti, odnosno pokušaj prijenosa ovlasti (s entiteta na državu). Mi to nikad nećemo dopustiti", kazala je Vulić.
Zagovornici smanjenja trošarina po predloženom modelu oštro su kritizirali SNSD zbog takvog pristupa, optužujući tu stranku da odbija pomoći građanima pogođenim stalnim rastom cijena goriva. "Na ovoj su temi pokazali nevjerojatnu razinu bahatosti", kazao je Mladen Bosić, zastupnik oporbene Srpske demokratske stranke (SDS) u Zastupničkom domu parlamenta BiH.
U Sloveniji su benzinske postaje tvrtke MOL uvele privremena ograničenja točenja goriva kako bi spriječile nestašice i stabilizirale opskrbu. Fizičke osobe mogu natočiti najviše 30 litara po posjetu, dok je za pravne osobe i kamione granica postavljena na 200 litara.
Iz MOL-a pojašnjavaju da su u posljednja dva tjedna zabilježili izrazito povećanu potrošnju, dijelom zbog stvaranja zaliha, ali i zbog dolaska vozača iz susjednih zemalja koji koriste povoljnije cijene goriva. Kako bi izbjegli preopterećenje benzinskih postaja i osigurali ravnomjernu distribuciju goriva, odlučili su privremeno ograničiti količine koje se mogu natočiti, pri čemu su granice određene prema prosječnoj dnevnoj potrošnji.
Slične mjere uvela je i kompanija Shell, koja je najprije ograničila točenje na 200 litara, a zatim dodatno smanjila limit na 100 litara. Za razliku od njih, Petrol zasad nije posegnuo za takvim ograničenjima.
Problem benzinskog turizma nije ograničen samo na Sloveniju. Slovačka je također reagirala, ali drugačijim pristupom. Vlada je donijela odluku kojom se omogućuje viša cijena dizelskog goriva za vozila sa stranim registarskim oznakama. Ova mjera uvedena je nakon što je zabilježen nagli porast potražnje u pograničnim područjima, posebno zbog vozača iz Poljske koji dolaze po jeftinije gorivo.
Slovački premijer Robert Fico istaknuo je da vozači često pune ne samo spremnike nego i dodatne kanistere, što dovodi do nestašica na pojedinim benzinskim postajama. Uz mogućnost povećanja cijena za strane vozače, benzinske postaje dobile su i pravo ograničiti prodaju na jedan puni spremnik i dodatnih deset litara.
U širem regionalnom kontekstu, Mađarska je već ranije ograničila cijene goriva, dok je poljska rafinerija Orlen smanjila svoje marže kako bi ublažila pritisak na potrošače. Sve ove mjere ukazuju na rastući problem neravnoteže na tržištu goriva, potaknut razlikama u cijenama među državama i povećanom prekograničnom potražnjom.
U Sloveniji su benzinske postaje tvrtke MOL uvele privremena ograničenja točenja goriva kako bi spriječile nestašice i stabilizirale opskrbu. Fizičke osobe mogu natočiti najviše 30 litara po posjetu, dok je za pravne osobe i kamione granica postavljena na 200 litara.
Iz MOL-a pojašnjavaju da su u posljednja dva tjedna zabilježili izrazito povećanu potrošnju, dijelom zbog stvaranja zaliha, ali i zbog dolaska vozača iz susjednih zemalja koji koriste povoljnije cijene goriva. Kako bi izbjegli preopterećenje benzinskih postaja i osigurali ravnomjernu distribuciju goriva, odlučili su privremeno ograničiti količine koje se mogu natočiti, pri čemu su granice određene prema prosječnoj dnevnoj potrošnji.
Slične mjere uvela je i kompanija Shell, koja je najprije ograničila točenje na 200 litara, a zatim dodatno smanjila limit na 100 litara. Za razliku od njih, Petrol zasad nije posegnuo za takvim ograničenjima.
Problem benzinskog turizma nije ograničen samo na Sloveniju. Slovačka je također reagirala, ali drugačijim pristupom. Vlada je donijela odluku kojom se omogućuje viša cijena dizelskog goriva za vozila sa stranim registarskim oznakama. Ova mjera uvedena je nakon što je zabilježen nagli porast potražnje u pograničnim područjima, posebno zbog vozača iz Poljske koji dolaze po jeftinije gorivo.
Slovački premijer Robert Fico istaknuo je da vozači često pune ne samo spremnike nego i dodatne kanistere, što dovodi do nestašica na pojedinim benzinskim postajama. Uz mogućnost povećanja cijena za strane vozače, benzinske postaje dobile su i pravo ograničiti prodaju na jedan puni spremnik i dodatnih deset litara.
U širem regionalnom kontekstu, Mađarska je već ranije ograničila cijene goriva, dok je poljska rafinerija Orlen smanjila svoje marže kako bi ublažila pritisak na potrošače. Sve ove mjere ukazuju na rastući problem neravnoteže na tržištu goriva, potaknut razlikama u cijenama među državama i povećanom prekograničnom potražnjom.
Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske ističe kako je u posljednjim danima zabilježena značajna potrošnja plavog dizela, koja u pojedinim segmentima odstupa od uobičajenih sezonskih obrazaca. Analizom podataka o opskrbi maloprodajne mreže u prvoj polovici ožujka 2026. godine evidentno je kako su isporučene količine plavog dizela višestruko veće nego u istom razdoblju 2025. godine, pri čemu u pojedinim županijama rast prelazi 700 posto, a u nekima doseže i više od 900 posto, što istodobno ukazuje i na neosnovano značajno povećanu potražnju.
- Pozivamo poljoprivrednike da kupnju plavog dizela usklade sa stvarnim potrebama proljetne sjetve. Ne postoji potreba za stvaranjem zaliha, budući da je opskrba stabilna. Nastavak pojačane kupnje iznad realnih potreba može u kratkom roku stvoriti dodatni pritisak na distribucijski sustav. U ovakvim situacijama bitna je i samoodgovornost i solidarnost prema drugima, poručio je ministar Ante Šušnjar. Vlada Republike Hrvatske poduzima sve potrebne mjere kako bi se osigurala stabilna i pravodobna opskrba plavim dizelom te zadržala njegova cjenovna dostupnost za poljoprivrednike. Pozivamo sve dionike na odgovorno i racionalno postupanje, kako bi se osigurali stabilni uvjeti na tržištu, a time i za provedbu proljetne sjetve.
Europska unija treba danas, zbog rata na Bliskom istoku, iskoristiti svoje iskustvo s početka ruske agresije na Ukrajinu kada je uspostavljen europski okvir i donesene nacionalne mjere za zaštitu građana i gospodarstva od visokih cijena energije, izjavio je u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković.
Plenković je rekao da je svoje kolege u EU-u izvijestio o mjerama koje je njegova vlada prošli ponedjeljak donijela za ograničenje cijena goriva. “Mislim da smo time amortizirali prvi udar, a u ponedjeljak ćemo imati ponovno sjednicu vlade i ponovno reagirati”, rekao je Plenković. Kazao je da se vlada vodi dvama načelima - zajamčiti sigurnost opskrbe naftnim derivatima te priuštive cijene. Dodao je da su i druge članice EU-a krenule tim putem, te da je Italija jučer donijela odluku o ograničavanju cijena goriva.
Rekao je da je MOL od početka sukoba na Bliskom istoku naručio 13 tankera neruske nafte, 5 ih je već iskrcano i putem Janafa i transportirano prema rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj. “Ukupna količina nafte koja je otišla u mjesec dana iznosi oko milijun i pol tona. Ako to pomnožite s 12, jasno je da Hrvatska putem Janafa može isporučiti svu potrebnu naftu Mađarskoj i Slovačkoj”, rekao je Plenković.
Po njegovim riječima, razlog mađarskog inzistiranja na ruskoj nafti je isključivo cijena. “To je jedino pitanje o kojem se radi i koje vjerojatno svi razumiju više nego dobro”, rekao je. Dodao je da Hrvatska nije sekundarni, alternativni i skupi transportni pravac, nego pouzdan, siguran i u pogledu transportne tarife cjenovno povoljan.
Znaci uskoro bi moga bit par--nepar...Tako je to kad se odreknemo Ruske nafte.A Arapi zatezu konopac...