Europski čelnici imaju novi strah: sukob Donalda Trumpa s Iranom upravo se pretvara iz ekonomskog šoka u političku krizu za krhki centar Unije. Uz rast cijena energenata i posrtanje rasta, proeuropske vlade pripremaju se za krizu koju nemaju moć zaustaviti – a koja bi mogla razoriti već oslabljeni politički mainstream bloka. Diljem Europe nepopularni aktualni vladari suočavaju se s populističkim otporom koji bi sljedeće godine u Francuskoj mogao udariti dovoljno snažno da dovede Nacionalno okupljanje (Rassemblement National) do pobjede, postavljajući krajnju desnicu u Elizejsku palaču i šaljući šokove diljem svijeta.
„Troškovi energije prelijevaju se na hranu, prijevoz i stanovanje, a pogađaju najteže kućanstva s niskim i srednjim prihodima", izjavio je za POLITICO Seamus Boland, predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, koji okuplja sindikate iz cijele Europe i savjetuje Europsku komisiju. „Politički gledano, to stvara prostor za nepovjerenje – ne samo prema nacionalnim vladama, već i prema sposobnosti europskih institucija da zaštite građane od vanjskih šokova. To riskira ubrzanje potpore protekcionističkim ili 'prema unutra' usmjerenim pristupima.“
Francuska je najveći ulov. No, ona nije jedini signal u Europi da se centar raspada. U Bugarskoj je pobjeda Kremlju sklonog bivšeg predsjednika Rumena Radeva (20. travnja) uznemirila vladajuće diljem Europe. U Rumunjskoj bi koalicijska kriza uskoro mogla s vlasti ukloniti proeuropskog premijera Iliea Bolojana. U Njemačkoj krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) cilja na dobitke na rujanskim izborima u saveznoj državi Saska-Anhalt, nakon što je već prodrla u dijelove zapadne Njemačke, daleko od svoje tradicionalne baze na istoku. Rat u Iranu bit će u fokusu u ponedjeljak kada se zamjenici ministara financija iz 27 vlada EU-a sastaju u Ateni kako bi razgovarali o tome kako ublažiti ekonomske posljedice za blok bez upadanja u dužničku krizu, prema dvojici diplomata EU-a koji su upoznati s pripremama. Njihovi šefovi, ministri financija, nastavit će raspravu sljedeći tjedan u Bruxellesu, dok ministarstva financija započinju mukotrpan zadatak izrade nacionalnih proračuna za iduću godinu.
Kada su europski čelnici prošli tjedan održali dvodnevni samit na Cipru dok su se ekonomski stručnjaci okupljali u Grčkoj, zajednička nit bila je istaknuta u privatnim sastancima, neformalnim razgovorima i javnim izjavama: europsko gospodarstvo je već slabo, a iranski šok prijeti ga učiniti politički eksplozivnim. „Kako se blokada Hormuškog tjesnaca nastavlja, jasno je da njeni utjecaji postaju izraženiji i, neki kažu, šire se kroz šire gospodarstvo", rekao je europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis za POLITICO na marginama Ekonomskog foruma Delphi u Grčkoj. „Naš savjet je da se držimo privremenih i ciljanih mjera kako bismo ograničili njihov fiskalni učinak, jer je fiskalni prostor sada već ograničen od pandemije Covid-19 i od prve energetske krize [izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu] 2022. godine.“
Sukob između Washingtona i Teherana oteže se nakon što su nedavni pregovori otkazani u posljednji trenutak. Hormuški tjesnac ostaje zatvoren za većinu komercijalnog brodskog prometa, održavajući cijenu nafte iznad 100 dolara po barelu. Napadi pod vodstvom SAD-a i Izraela najnoviji su – i najakutniji – okidač za europsku ekonomsku uzbunu. Ali alarmna zvona zvone godinama. Europa je bila u opasnosti od „spore agonije“ osim ako čelnici ne poduzmu dalekosežne reforme kako bi uhvatili korak s brzorastućom Kinom i SAD-om, upozorio je bivši šef Europske središnje banke Mario Draghi još 2024. godine. „Ne bismo smjeli podcijeniti da živimo u jedinstvenom trenutku u kojem su američki, ruski i kineski predsjednik zauzeli čvrst stav prema Europi“, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron u petak u Ateni, gdje je razgovarao s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom nakon samita EU-a. „Dakle, ovo je pravi trenutak da se probudimo.“ Kao znak rastućih financijskih napora, oba su čelnika iskoristila svoj sastanak kako bi pozvali na odgodu otplate EU plana oporavka nakon pandemije i za više zajedničkog duga EU-a za financiranje investicijskih prioriteta bloka.
Ekonomska tromost koja godinama proganja Europu pretvara se u nešto hitnije: stagflaciju. Rastuće cijene uzrokovane ratom i blokadom sudaraju se sa slabim rastom diljem bloka. Kriza, koja se nekoć smatrala privremenom, sada bi mogla imati dugotrajnije učinke i širi se kroz cijelo gospodarstvo, rekao je Dombrovskis. „Suočavamo se sa stagflacijom – gospodarskim usporavanjem i povećanom inflacijom u isto vrijeme", rekao je za POLITICO. „Gotovo je sigurno da ćemo morati revidirati našu [cjelogodišnju] gospodarsku prognozu naniže u našoj proljetnoj prognozi u drugoj polovici svibnja.“
Njemačka i Italija – koje zajedno predstavljaju više od trećine ukupnog BDP-a EU-a – obje su proteklih dana snizile svoje cjelogodišnje gospodarske prognoze. Na prošlotjednom samitu čelnici EU-a razmotrili su prijedloge Komisije za ublažavanje udarca energetske krize, uključujući smanjenje poreza na električnu energiju, socijalne programe za ranjiva kućanstva, smanjenje PDV-a, ciljane subvencije za čiste tehnologije, ulaganja u energetske mreže i koordinirano punjenje skladišta plina. No, Bruxelles – ili nacionalne vlade s manjkom novca – mogu učiniti samo toliko. Mnoge zemlje EU-a još uvijek se bore pod visokim dugovima i deficitima preostalim iz programa gospodarske potpore iz doba pandemije. To ostavlja malo prostora za vrstu sveobuhvatne intervencije koju je Europa primijenila tijekom Covida ili nakon ruske invazije na Ukrajinu. Dombrovskis je rekao da se Komisija suzdržava od mjera tipa „bazuka“ i poziva vlade da se drže „ciljane, privremene“ potpore – drugim riječima, da interveniraju samo tamo gdje je bol najakutnija.
Ekonomska sumornost također ponovno otvara jednu od najstarijih linija razdvajanja u EU: borbu između štedljivih sjevernih zemalja i južnih država koje traže veću potporu Bruxellesa. Pregovori o proračunu EU-a od 1,8 bilijuna eura za razdoblje 2028.–2034. postali su bojno polje. Sjeverne zemlje žele obuzdati potrošnju i preusmjeriti više novca u obranu. Južne zemlje tvrde da im je potrebna gospodarska potpora. Nad razgovorima lebdi još jedan račun: od 2028. godine EU bi trebala početi otplaćivati 25 milijardi eura godišnje za zajednički dug koji je izdala radi rješavanja ekonomskih posljedica pandemije. „Zadužili smo se tijekom Covida. Danas nam neki govore da to moramo brzo vratiti", rekao je Macron u petak. „To je idiotski.“