Na njih se može računati. Svake godine hrvatskom turizmu donesu više od deset milijuna noćenja

Na njih se može računati. Svake godine hrvatskom turizmu donesu više od deset milijuna noćenja, a nisu iznevjerili čak ni 2020., u prvoj godini koronavirusa i vremenu ponajvećeg straha od putovanja, kad su kod nas na odmoru ostvarili 8,2 milijuna noćenja. Ne teže luksuznom odmoru, od Hrvatske ih nisu odvratila ni poskupljenja, a i pored stalnog rasta broja dolazaka i dalje postoji potencijal za nove pluseve. S tom ambicijom na ovotjedni sajam turizma u Ljubljani Alpe Adria, gdje će Hrvatska biti zemlja partner, odlaze i hrvatski predstavnici predvođeni ministrom Tončijem Glavinom i čelnikom HTZ-a Kristjanom Staničićem.

Kako je moguće da nevelika Slovenija, s tek nešto više od dva milijuna stanovnika i čak 3,9 milijuna putovanja tijekom godine, od čega više od 1,5 milijuna u Hrvatsku, može dati još više putnika? Za ponajveće nomade u našoj regiji, složni su turistički profesionalci, hrvatsko more je jednostavno nezaobilazno: stara ljubav kojoj se uvijek vraća i pored punih aviona koji ljeti lete put Grčke, Španjolske, Turske..., to je mjesto gdje se Slovenac osjeća napola kao doma.

– Svatko ima svoje razloge, nekima je ljetovanje u Hrvatskoj obiteljska tradicija, za neke to predstavlja susret s hrvatskim prijateljima, prijateljstvo sklopljeno tijekom godina s domaćinima, treći su nostalgični prema mladosti i drže se te navike iz zajedničke države. Ključno je, međutim, da je hrvatska obala Slovencima blizu i vrlo lijepa, a postoji i jezična bliskost. Istina, Slovenci dosta putuju i u druge mediteranske destinacije zemlje, ali čak i tada ne propuštaju posjet Hrvatskoj. Evo, recimo, za Praznik rada kada Slovenci masovno putuju, puno će ih u Egipat, Tursku...., ali Hrvatska ostaje broj jedan – govori Matjaž Čede, vlasnik slovenske putničke agencije “Počitnice”. – Kako je moguće da brojke stalno rastu? Dijelom, možda se vodi bolja evidencija nego nekada, ali popularnost Hrvatske definitivno ne jenjava, a Slovencima raste standard, dobro žive i imaju novca za putovanja. Dakako, ima onih s manjim i onih s većim plaćama, ali, recimo, trgovac zaradi oko 1300 do 1500 eura, učitelj oko dvije tisuće eura. Uz to, što je dosta važno, nema političkih trzavica između Hrvatske i Slovenije – smatra Čede.

Sve to lani je hrvatskom turizmu donijelo više od 1,7 milijuna dolazaka iz susjedne Slovenije, što je dva posto više nego tijekom 2024. Slovenski su gosti u 2025. ostvarili više od 11 milijuna noćenja, što je 1,6 posto više nego godinu ranije. Kao drugi strani turisti po brojnosti – iza Nijemaca, a ispred Austrijanaca – Slovenci su prošle godine bili nikad brojniji, ali M. Čede potvrđuje da bi hrvatski turizam i ove godine mogao upisati nekoliko postotaka novog rasta.

– Ne, poskupljenja na hrvatskoj obali nisu odvratila Slovence. Cijene su išle gore na cijelom Mediteranu i ne bih rekao da oni koji putuju u neku drugu mediteransku destinaciju to rade zbog cijena na hrvatskom moru nego zato što žele neki novi doživljaj. Slovenac će, ako mu je negdje preskupo, umjesto sedam dana ostati pet ili će umjesto u srpnju otići na odmor u lipnju kad su cijene niže. Ali, neće odustati od destinacije. Međutim, isto tako, ako su cijene išle gore, očekivat će neki napredak, novi bazen, dječje igralište, bolji parking... Pogotovo zato što su često odani istoj destinaciji godinama. Tko ide na Krk, praktički cijeli život ide tamo. Nema kod Slovenaca – ove godine Poreč, dogodine Dubrovnik. Uglavnom, srode se s mjestom i tim više im je stalo da vide poboljšanja – iznosi svoje iskustvo Čede.

Smatra da bi Hrvatska i pored postojećih pozitivnih trendova od slovenskih putnika mogla profitirati i više. – I to bez velikih napora. Slovenski gost nije kompliciran, ali očekuje da na hrvatskoj obali nešto radi i izvan sezone. Trenutačno, recimo, odlično idu aranžmani za Cipar. Vrijeme je tamo sada ljepše nego ovdje, a sve je otvoreno. A u većini istarskih mjesta svaku večer morali bi u isti restoran, jedini koji radi. Ne očekuje se da sve radi kao ljeti, ali moralo bi raditi nekoliko restorana, da svaku večer mogu na drugo mjesto, jedna slastičarnica, neka suvenirnica. Slovenci su veliki zaljubljenici u biciklizam i više bi ih, da su stvari tako postavljene, dolazilo i u izvansezoni. Nažalost, imam dojam da je u Hrvatskoj jako puno kalkulacija oko toga isplati li se nešto, a premalo svijesti o široj slici i tome da se nekada mora raditi i kad se ne isplati – veli vlasnik Počitnica.

Činjenica da već i sada zamalo 600.000 Slovenaca hrvatsku obalu posjećuje izvan glavne sezone, do lipnja i nakon rujna, govori o potencijalima tog tržišta u razdoblju kad je to Hrvatskoj i najpotrebnije. Slovenci su definitivno najbolja šansa Hrvatskoj za produljenje sezone, slaže se i jedan hrvatski turistički profesionalac s adresom u Sloveniji, koji želi ostati anoniman. – Vole putovati, vrlo su aktivni čak i u umirovljeničkoj dobi, a to je jedna od tržišnih niša kojoj bi se posebno trebalo posvetiti. To su neke zemlje već shvatile i naveliko nastoje privući slovenske goste upravo tijekom izvansezonskih mjeseci. Našu obalu itekako poznaju, ali mora ih se informirati i o događanjima. Mnogo je lakše njima “prodati” dane tartufa nego Skandinavcima – slikovito zaključuje naš sugovornik.