Najveći uspjeh Daytonskog sporazuma svakako je prekid ratnih sukoba i uspostava trajnog mira, istaknuo je u razgovoru za Fenu Mate Granić, prisjećajući se pregovora koji su prije tri desetljeća vođeni u američkom gradu Daytonu. Granić, koji je kao zamjenik šefa hrvatske pregovaračke delegacije bio bliski suradnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, bio je jedan od ključnih sudionika u pripremi sporazuma te je svjedočio događajima koji su oblikovali političku budućnost Bosne i Hercegovine.
Granić podsjeća da je rat u BiH bio posljedica velikosrpske agresije koja je pogodila i Hrvatsku. Kao prekretnicu u sukobu Hrvata i Bošnjaka istaknuo je Washingtonski sporazum, koji je spor među dvjema stranama okončao u samo 24 sata. “Preliminarni sporazum potpisan je 1. ožujka 1994. godine, a konačni 18. ožujka iste godine, čime je stvorena Federacija BiH s kantonalnim uređenjem. BiH je tada definirana kao država triju konstitutivnih naroda,” Bošnjaka, Srba i Hrvata, pri čemu su svi građani trebali imati ista ljudska i građanska prava,” podsjetio je Granić.
U listopadu 1995. međunarodna zajednica predložila je teritorijalnu integraciju BiH kao države sastavljene od dva entiteta i triju konstitutivnih naroda, što su podržale sve velike sile, uključujući SAD, Rusiju, Francusku, Njemačku i Veliku Britaniju. Granić je istaknuo da je nakon tragedije u Srebrenici, najvećeg zločina počinjenog u Europi nakon Drugog svjetskog rata, turski predsjednik Demirel tražio od Tuđmana vojnu i diplomatsku pomoć Hrvatske, dok je i tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegović uputio sličan zahtjev.
“Splitska deklaracija potpisana je 22. srpnja 1995., a već idućeg dana započela je operacija “Ljeto ‘95” kojom je deblokiran Bihać. Slijedila je operacija “Oluja”, kojom su hrvatske snage u 84 sata oslobodile najveći dio okupiranih područja. Hrvatska vojska je tada zajedno s Armijom BiH i HVO-om stigla na 20 kilometara od Banje Luke. SAD su zaustavile daljnje napredovanje, a sedam dana kasnije pozvani smo u Dayton,” prisjetio se Granić, naglašavajući da je cilj SAD-a bio okončati rat pregovorima i sporazumom.
Kao posebni savjetnik Vlade Republike Hrvatske, Granić je detaljno opisao pregovore u Daytonu. Prva dva dana bili su posvećena isključivo mirnoj reintegraciji Hrvatskog Podunavlja, što je dovelo do Erdutskog sporazuma i reintegracije koju Granić opisuje kao “najuspješniju mirovnu operaciju u povijesti UN-a”. Tek naknadno započeli su razgovori o okvirnom sporazumu, ustavnim načelima, izbornom zakonodavstvu, vojnom sporazumu i razgraničenju između Republike Srpske i Federacije BiH.
“To su bili najteži pregovori,” ocijenio je Granić, dodajući da su u njima sudjelovali državni tajnik Warren Christopher i predsjednik SAD-a Bill Clinton, dok je stalno prisutan bio i general Wesley Clark. “Amerikanci su nastojali relaksirati atmosferu, a Slobodan Milošević posebno je uživao u crnom vinu i viskiju,” prisjetio se Granić. Pregovore su vodili Amerikanci, a Holbrooke je, prema Graniću, imao “stil buldoždera”, uz odličan tim suradnika.
“Za Hrvate je strateški interes bila konstitutivnost i ravnopravnost sva tri naroda. Milošević nikad nije spomenuo operaciju “Oluja” i nastojao je biti dobro raspoložen. Tuđman i Izetbegović bili su ozbiljni i koncentrirani. Budući da je Tuđman često boravio u Zagrebu zbog izbora, ja sam vodio hrvatsko izaslanstvo. Funkcionirali smo kao odličan tim, posebno s ministrom Gojkom Šuškom te veleposlanicima Miomirom Žužulom i Ivanom Šimonovićem,” naveo je Granić. Prema njegovim riječima, najveći uspjeh Daytonskog sporazuma bilo je zaustavljanje rata i uspostava mira.
“Drugi veliki uspjeh jest dogovor o konstitutivnosti naroda. Treći je što je BiH očuvana kao teritorijalno integrirana država. Dana je velika šansa legitimnim predstavnicima triju naroda i svim građanima da je dalje grade. Nažalost, određenim odlukama visokih predstavnika udaljilo se od temelja sporazuma,” ocijenio je Granić, dodajući da je sporazum, potpisan u Parizu 14. prosinca 1995., bio “najveći vanjskopolitički uspjeh tadašnjeg predsjednika SAD-a Billa Clintona”. Granić naglašava da, iako SAD i EU i dalje podržavaju Opći okvirni sporazum za mir u BiH, on više nije u fokusu međunarodnog interesa.
“Brutalna ruska agresija na Ukrajinu i dolazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću u potpunosti su promijenili geopolitičke odnose u svijetu. Stvara se novi multipolarni poredak, u kojem se EU, unatoč vlastitim problemima, mora boriti za svoje mjesto u svijetu. To je posebno jasno nakon nove Strategije sigurnosne politike SAD-a te imperijalne politike Vladimira Putina, koja snažno utječe i na regiju jugoistočne Europe. Legitimni predstavnici triju naroda moraju iskreno pregovarati o europskoj budućnosti BiH i odbaciti svaki separatizam ili unitarizam. Hrvati i Bošnjaci trebaju pregovarati u duhu Washingtonskih pregovora i Splitske deklaracije. Borba protiv korupcije mora biti zajednička briga,” naglasio je Granić.
Dodao je da Hrvatska, predvođena premijerom Andrejem Plenkovićem, snažno podržava europski put BiH kao države triju konstitutivnih naroda i jednakih prava za sve građane. Granić smatra da Daytonski sporazum nije savršen, ali da predstavlja solidnu osnovu za izgradnju funkcionalne BiH, iako glavni problem ostaje politička volja domaćih aktera. “Postoje i vanjski utjecaji koji ne žele dobro funkcionirajuću, europski orijentiranu i integriranu BiH. Rasprave o državnoj imovini, ustavnom sudu i presudama međunarodnih sudova trebalo je odavno okončati, a visoki predstavnici, SAD i EU, trebali su pomoći u očuvanju temelja sporazuma,” kazao je Granić, dodajući da je međunarodna zajednica propustila mnoge prilike da snažnije inzistira na reformama koje bi BiH približile članstvu u Europskoj uniji.
“No nikad nije kasno, EU i SAD trebaju pomoći legitimnim političkim akterima na tom putu,” zaključio je. Govoreći o mogućim izmjenama sporazuma, Granić je podsjetio na washingtonski dogovor između Bošnjaka i Hrvata te SAD-a, kojim je predviđeno proširenje kantonalnog modela na cijelu BiH, uz jačanje prava sva tri konstitutivna naroda i europski put države. “Daytonski sporazum treba poštivati i implementirati do kraja. Svaki separatizam ili unitarizam poguban je za BiH. Europski put i očuvanje teritorijalnog integriteta jedini su pravi put. Hrvatska pruža punu podršku, posebno predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman,” zaključio je Granić.