Istarski pršut Pisinium osvojio je titulu šampiona na 12. Danima hrvatskog pršuta u Dubrovniku. Drugo mjesto pripalo je istarskom pršutu Dujmović, a treće dalmatinskim pršutima Barić i Smjeli koji su imali isti broj bodova. – Titula šampiona za nas znači potvrdu i priznanje za naš rad te nas dalje motivira u čuvanju naše tradicije i autentičnosti – rekla je Melani Hreljak, koja je sa sestrom Hani i ocem Josipom vlasnica Pisiniuma.
Na ocjenjivanje je pristiglo 14 pršuta, a Istrijani su briljirali unatoč izazovnim vremenima za pršutarsku proizvodnju, posebno u Istri, koja se nakon afričke svinjske kuge u slavonskim županijama suočila s nedostatkom sirovine potrebne da bi zadovoljila stroge kriterije EU zaštite izvornog podrijetla.
– U vremenu globalizacije i masovne proizvodnje, posebno je vrijedno ono što je autentično, lokalno i provjereno. Hrvatska se može ponositi činjenicom da ima čak četiri pršuta zaštićena na razini EU: istarski, krčki, drniški i dalmatinski. To nisu samo proizvodi, to su priče o podneblju, znanju i generacijama koje su čuvale tradiciju. Zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla na razini EU nisu administrativna forma, one su jamstvo kvalitete, identiteta i povjerenja, štite proizvođača, ali i potrošača. Zato je važno kontinuirano ulagati u znanje, standarde i suradnju unutar cijelog lanca – rekao je izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta Ante Madir.
Da je tržište Hrvatske također pod velikim utjecajem globalnih kretanja, istaknuo je i predsjednik Klastera Darko Markotić. – Smirivanjem inflacije stabiliziralo se tržište, ali zbog trgovinskih i carinskih ratova dolazi do pojave viškova pršuta na tržištu EU koje uzrokuje snažan pritisak na cijene i na hrvatskim policama. Odgovor na takve pritiske mogu biti još veće investicije u pršutarstvo. Ako se realiziraju svi projekti koji su u pripremi, doći će do znatnog rasta kapaciteta i poboljšanja uvjeta proizvodnje i mogućnosti da proizvodimo u Hrvatskoj više od 800 tisuća komada. Danas se proizvodi oko 550 tisuća komada, godišnja potrošnja pršuta u Hrvatskoj je oko milijun komada – istaknuo je Markotić.
– Snažan rast turizma izravno potiče potrošnju proizvoda poput pršuta, a eno-gastronomija postaje ključni motiv dolaska turista izvan glavne sezone. Za daljnji razvoj nužno je povećati domaću svinjogojsku proizvodnju kako bismo smanjili ovisnost o uvozu i osigurali kvalitetnu sirovinu. Također, moramo osigurati veću zastupljenost domaćih proizvoda u turističkoj, osobito premium ponudi, kako bismo turistima pružili autentičnost i bolju vrijednost za novac – poručio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.