Sjedinjene Američke Države su produžile primirje s Iranom. No, hoće li pregovori s Iranom napredovati ili će se produbiti konflikt? Moguće je više scenarija.
Scenarij 1: približavanje i dalji pregovori
Uvijek iznova Sjedinjene Američke Države javnosti daju nadu u to da će dogovor s Iranom uslijediti uskoro, da režim u Teheranu želi nagodbu. Za to bi se, s američkog gledišta, trebalo ispuniti 15 zahtjeva, od kojih su dva poseban prioritet: da Iran preda obogaćeni uranij i odustane od daljnjeg obogaćivanja te da otvori Hormuški tjesnac za morski promet i ne ubire pristojbu za tranzit, piše Deutsche Welle.
Iran je pak početkom travnja predstavio plan od deset točaka u okviru kojega je s iranske strane više zahtjeva u fokusu. Tako se traži da se SAD i Izrael dugoročno obvežu da neće više napadati Iran, da se primirje proširi i na Libanon te da se odblokira iranska imovina i povuku izrečene sankcije.
Obje strane bi u ovom konfliktu dogovor oko ključnih zahtijeva htjele prodati kao svoj uspjeh. No u prošlosti su se posebice pregovori oko iranskog atomskog programa pokazali kao izrazito kompleksni. Američki list Wall Street Journal i televizija CNN su izvijestili da se u ovim pregovorima radi o vremenskom razdoblju na koje Iran treba odustati od obogaćivanja uranija – Washington je navodno zahtijevao 20 godina, Iran je ponudio pet godina.
Ostala s tim povezana kompleksna pitanja su i što će se dogoditi s već obogaćenim uranijem, što sa centrifugama za obogaćivanje – i kako će se provjeravati pridržavanje dogovora? Za predsjednika SAD-a Donalda Trumpa će se raditi i o tome da se taj dogovor predstavi kao bolji od iranskog nuklearnog sporazuma iz kojega se on 2018. povukao. Teheran bi, međutim, mogao smatrati da posjedom jedne atomske bombe ima bolju zaštitu protiv budućih napada.
Scenarij 2: igrokaz se nastavlja, Hormuški tjesnac ostaje blokiran
Moguće je da će aktualno stanje potrajati još određeno vrijeme: SAD i Iran i dalje upućuju obostrane prijetnje, bez kršenja primirja koje traje od 8. travnja. Primirje je trebalo isteći noćas, ali ga je Trump iznenada produžio. Time je sebi i Iranu pribavio još vremena i prilike za povratak pregovorima.
Je li spreman na to da odgodi svoju ultimatum, o tome je američki predsjednik dao proturječne odgovore – od: „Ako ne dođe do dogovora, nastavit će se borbe" pa do „Ako to moramo učiniti, onda bih to učinio." U slučaju nastavka primirja bez službenih mirovnih pregovora bi se nastavila obostrana blokada Hormuškog tjesnaca. Iran aktualno ne dopušta prolaz brodovima kroz ovaj morski prolaz između Perzijskog i Omanskog zaljeva – s dramatičnim posljedicama za svjetsko gospodarstvoZemlje Perzijskog zaljeva od početka rata ne mogu više transportirati naftu i tekući plin morskim putem.
Nestašica goriva bi se u tom scenariju dalje pogoršala, već sada se raspravlja o nedostatku kerozina i u Europi. Time Iran u svojim rukama drži moćan instrument kako bi vršio pritisak na Trumpa. I u SAD-u je kao posljedica rata došlo do rasta inflacije. Taj trend bi se nastavkom blokade vjerojatno nastavio. No i Trump ima još jedan adut u rukavu kojega koristi za vršenje pritiska, a kojega prije prve runde pregovora u Pakistanu još nije imao: blokadom Hormuškog tjesnaca američka vojska sprječava Iran u prodaji svoje nafte – s odgovarajućim posljedicama za ionako narušeno gospodarstvo te zemlje.
Stručnjak za Bliski istok Hans-Jakob Schindler iz International Centre for Counter-Terrorism je američku blokadu Hormuškog tjesnaca u izjavi za drugi program njemačke javne televizije ZDF nazvao „ekstremno jakim financijskim sredstvom pritiska", pogotovo zbog toga, kako je kazao Schindler, što su Amerikanci zauzimanjem jednog iranskog broda pokazali da tu blokadu uzimaju ozbiljno.
Scenarij 3: neuspjeh pregovora – rat se nastavlja
Za slučaj da se razmirice i nepovjerenje između SAD-a i Irana zasad pokažu kao nepremostive prepreke, Trump je već zaprijetio drastičnim posljedicama: od uništenja svih elektrana i mostova u Iranu pa do uništenja „čitave jedne civilizacije". Koliko daleko će u tim prijetnjama otići SAD i Izrael u slučaju neuspjeha, ostaje da se vidi. Pretpostaviti se može da će Sjedinjene Američke Države, pored novih zračnih napada na Iran, održati i blokadu iranskih brodova i luka, kako bi možda iransko najdjelotvornije sredstvo pritiska u ovom ratu okrenuli protiv samog Teherana.
Iran će vjerojatno u tom slučaju nastojati da putem blokade Hormuškog tjesnaca poveća pritisak na SAD, zapadne zemlje i zemlje Perzijskog zaljeva. U dosadašnjim borbama je Iran, osim toga, napao i naftne i plinske pogone u susjednim zemljama Perzijskog zaljeva, kako bi ih kaznio zbog savezništva sa SAD-om i time povećao cijenu ovoga rata.
Koliko raketa i dronova Iran još ima je nepoznato. List New York Times je u nedjelju izvijestio kako su američki dužnosnici izjavili da Iran posjeduje još 40 posto svojih dronova, 60 posto bacača raketa i 70 posto samih raketa. Osim toga, prema navodima Instituta za istraživanja rata (Institute for the Study of War), Iranska revolucionarna garda traži od saveznika u regiji da sudjeluju u novim napadima na Izrael, zemlje Perzijskog zaljeva i SAD, ukoliko se ponovno rasplamsa rat.