Kako je prije tri dana objavio Bloomberg, Europska Unija namjerava trgovinskim mjerama suzbiti prolazak ruske nafte kroz naftovod Družba do Slovačke i Mađarske. Ovaj potez ne bi bio dijelom predstojećeg 19. paketa sankcija protiv Rusije jer za to bi trebalo apsolutno suglasje svih država članica. Trgovinska mjera traži tek suglasnost većine pa je praktično sigurno da će se mjera donijeti ako bude predložena. Podsjetimo, prolaz nafte bio bi i fizički moguć jer naftovod velikim dijelom prolazi i kroz Ukrajinu da bi došao do Europe.
Ova trgovinska mjera obuhvatila bi i ruski LNG a za taj energent počela bi se primjenjivati najprije na kratkoročne ugovore šest mjeseci nakon što se proglasi a na dugoročne s 1. siječnja 2027. Izaslanstva zemalja članica obaviještena su o mogućoj mjeri no za sada niti jedna od njih nije službeno komentirala niti dala detalje o vremenu primjene ili širini mjere obustave opskrbe naftom kroz naftovod Družba. Mjera se opravdava ne potezom protiv nepopularnih režima u Slovačkoj ili Mađarskoj već naputkom američkog predsjednika Donalda Trumpa koji kao uvjet održavanja dogovora o carinama od Europske Unije traži cjelovito odustajanje od ruskih energenata. Sam najavljen paket sankcija također bi se odnosi na energente ali bi bili ciljane velike ruske energetske kompanije te brodovi za koje se smatra kako su zapravo 'ruska flota u sjeni' kojom se dopremaju nafta i plin kupcima u druge dijelove svijeta pa i u Europu. Mađarska je svjesna koliko je za nju situacija ozbiljna. Budimpešta neće moći blokirati trgovinska ograničenja na isporuku ruske nafte putem naftovoda Družba, ali pokušava uvjeriti Europsku uniju da ne šteti interesima Mađarske, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto za rusku agenciju TASS na marginama 80. Opće skupštine UN-a.
- Kada je riječ o sankcijama, to je jednostavno i lako jer nametanje sankcijskih mjera zahtijeva jednoglasnost, u kojoj mi definitivno nećemo sudjelovati. Dakle, neće biti jednoglasnosti, što znači da se ne mogu uvesti sankcije. Kada je riječ o trgovinskim mjerama, potrebna je kvalificirana većina. Dakle, ne možemo staviti veto, ali pokušavamo uvjeriti europske kolege da to ne čine, da ne štete našim interesima toliko jako, rekao je i sam podsjećajući na ponašanje Mađarske u svakom slučaju kada je u mjerama prema Rusiji bila potrebna apsolutna većina, a to je bilo njezino nepristajanje. No, izgleda da Mađarska rješenje vidi u našem susjedstvu, a to je Srbija. Još početkom mjeseca Mađarska je iskoristila ukrajinske napade koji su na nekoliko dana zaustavili tok nafte kroz Družbu kako bi objavila kako će nastaviti s projektom izgradnje produžetka naftovoda do Srbije.
- Kontinuirani ukrajinski napadi na naftovode čine suradnju između Budimpešte i Beograda ključnom u području sigurne opskrbe energijom za srednju Europu, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjarto i nastavio kako će mađarski dio naftovoda iz Srbije bit će izgrađen do kraja 2027., što će postati važan korak na putu prema energetskoj sigurnosti regije.
- Ponovljeni napadi Ukrajine na naftovode i plinovode naglašavaju zašto je mađarsko-srpska energetska suradnja sada važna kao nikada prije. Jače veze znače pouzdaniju opskrbu srednje Europe, rekao je Szijjarto, a citirao ga je državni tajnik za međunarodne komunikacije Zoltan Kovacs. U veljači je mađarska vlada izjavila da će uložiti 320 milijuna eura tijekom tri godine u izgradnju naftovoda, kojim će Srbija moći primati sirovine iz Rusije preko naftovoda Družba. Kako Srbija nije članicom EU, eventualne mjere zabrane dostave ruske nafte ne bi se na nju odnosile i ta bi nafta nastavila teći i kroz mađarski teritorij. Ipak, nastavak dug 300 km sigurno ne bi bio gotov još dvije godine, do tada je jedino rješenje za sve tri zemlje Jadranski naftovod koji je bez Družbe jedini pravac kojim sirova nafta može dolaziti do rafinerija u Slovačkoj, Mađarskoj i Srbiji. Također, kada se produžetak i dovrši, opet glavnina naftovoda teče kroz Ukrajinu gdje je početkom mjeseca ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon napada njegovih snaga na naftovod i njegova zaustavljanja poručio slovačkom premijeru Robertu Ficu kako 'nafta može ponovo proteći, ali samo ako nije ruska'.
I sam je ministar Ante Šušnjar rekao kako JANAF ima kapacitet prijenosa 13 milijuna tona nafte koliko je potrebno za rafinerije u Slovačkoj i Mađarskoj. Ovoj vijesti treba dodati i kako je ruski Gazprom smanjio udio u Naftnoj industriji Srbije. Ruska je kompanija 19. rujna prodao svoj udio od 11,3 posto u NIS-u, ali svojoj ruskoj podružnici, nekoliko dana prije stupanja na snagu američkih sankcija, otkrili su podaci Beogradske burze. Dionice, koje vrijede 17,3 posto glasačkih prava, prenesene su na Intelligence JSC sa sjedištem u Sankt Peterburgu, ali kojim upravlja Gazprom Capital. Gazprom je zadržao jednu dionicu nakon prodaje, prema objavi burze. Gazprom Neft još uvijek posjeduje 44,85 posto tvrtke, dok srpska vlada drži 29,87 posto. Promjena dolazi prije roka za sankcije 26. rujna. Washington je već šest puta odgodio njihovu provedbu nakon što su srbijanski dužnosnici upozorili da će ograničenja zaustaviti kupnju sirove nafte i zamrznuti proizvodnju od oko 44.000 barela dizela dnevno i 17.000 barela benzina dnevno. Planirane sankcije EU obuhvatile bi i Gazprom Neft, ako se ipak izglasaju.