Brokula je dostupna u gotovo svakom dućanu, relativno je pristupačne cijene te može pomoći u snižavanju razine šećera u krvi i kolesterola, zbog čega je mnogi stručnjaci ističu kao važan dio prehrane. Kada se brokula konzumira ili reže, dolazi do otpuštanja tvari sulforafan, koja ima antidiabetička svojstva. Zbog ove korisne tvari brokula može pomoći u regulaciji povišene razine šećera u krvi.
Medicinski magazin Science Translational Medicine objavio je nekoliko istraživanja čiji su rezultati pokazali da sulforafan poboljšava osjetljivost na inzulin i štiti stanice gušterače koje ga proizvode. Dakle, brokula može pomoći u smanjenju razine šećera u krvi kod osoba s dijabetesom tipa 2. Naravno, unatoč dobrobitima, ne može zamijeniti propisanu terapiju, a ako sumnjate na zdravstvene probleme, obratite se liječniku. Osim sulforafana, brokula sadrži visoke razine vitamina C i K te kalija, koji jačaju imunitet i pomažu u regulaciji šećera u krvi. Također je izvrstan izvor vlakana koja sprječavaju nagle skokove šećera u krvi, usporavaju njegovu apsorpciju i doprinose zdravoj razini kolesterola.
Dodatna istraživanja pokazala su da svakodnevna konzumacija brokule tijekom četiri tjedna može smanjiti inzulinsku rezistenciju i poboljšati regulaciju šećera u krvi. To potvrđuje da je brokula vrijedan dodatak prehrani za sve koji žele bolje kontrolirati svoje zdravlje. Kako biste očuvali sve prednosti sulforafana, preporučuje se jesti brokulu sirovu ili lagano kuhanu jer dugotrajna obrada smanjuje njezinu učinkovitost. „Luk, češnjak i kupusnjače poput brokule i kupusa dobar su izvor sulforafana – korisne tvari za koju se pokazalo da poboljšava kontrolu šećera i kolesterola te se čak bori protiv stanica raka“, istaknuo je nutricionist i profesor Tim Spector, prenosi Mirror. Ako ne želite jesti sirovu brokulu, preporučuje se da je narežete i ostavite 10 minuta prije kuhanja. Na taj način aktivirat će se tvari čija će se korisna svojstva dulje zadržati.
U prehrani bi se trebalo vratiti oko 100 godina unatrag. Tada su ljudi jeli puno leguminoza kao što je grah, grašak, bob, slanutak. Te namirnice jele su se bar dva puta tjedno uz malo mesa za okus. Kada se jelo suho meso uz njega se spremao kiseli kupus ili kisela repa. U vrijeme sezonskog zeljastog povrća isto se koristilo u većim količinama. U to doba puno se u prehrani koristilo mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi. Današnja prehrana temelji se na unosu velikih količina ugljikohidrata i bjelančevina i zato su ljudi debeli i imaju bar 20% veću tjelesnu masu od preporučene.