Ono što svakodnevno pijemo moglo bi biti povezano ne samo s fizičkim, nego i s mentalnim zdravljem. Velika analiza podataka više od dva milijuna ljudi pokazala je zanimljive razlike između pojedinih bezalkoholnih napitaka. Dok su zaslađeni i gazirani napitci te energetska pića bili povezani s češćim simptomima depresije, kod kave je zabilježen suprotan obrazac. Ipak, istraživači naglašavaju važnu stvar – rezultati pokazuju povezanost, ali ne dokazuju da određeno piće uzrokuje ili sprječava depresiju i druge probleme mentalnog zdravlja, prenosi Metropolitan.
Autori analize obuhvatili su 59 ranije provedenih istraživanja s ukupno 2.050.716 sudionika iz 22 zemlje. Posebno su proučavali povezanost konzumacije različitih bezalkoholnih pića s depresijom, anksioznošću i stresom. Rezultati su pokazali da je veća konzumacija zaslađenih i gaziranih napitaka, napitaka s umjetnim sladilima te energetskih pića bila povezana s većom učestalošću depresije ili simptoma depresije.
Sličan obrazac zabilježen je i kada je riječ o anksioznosti, pri čemu se posebno istaknula češća konzumacija gaziranih napitaka. Povezanosti su bile izraženije među adolescentima. Kada je riječ o stresu, rezultati nisu bili toliko jasni. Glavna analiza nije pokazala statistički značajnu povezanost između konzumacije promatranih napitaka i stresa.
Zanimljivo je da je kod kave zabilježen drukčiji obrazac. Veća konzumacija kave bila je povezana s manjom učestalošću depresije. Istraživači navode da bi jedan od mogućih razloga mogli biti bioaktivni spojevi prisutni u kavi, među kojima su tvari s antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Međutim, analizirana istraživanja nisu izravno dokazala da su upravo ti spojevi odgovorni za uočenu povezanost pa će za razumijevanje mogućih mehanizama biti potrebna dodatna istraživanja. Istodobno, nije pronađena značajna povezanost između konzumacije kave i anksioznosti.
Iako rezultati mogu zvučati kao još jedan razlog za uživanje u jutarnjoj šalici kave, važno ih je pravilno protumačiti. Ovakva analiza ne može dokazati da kava smanjuje rizik od depresije, baš kao što ne može potvrditi da gazirana ili energetska pića izravno uzrokuju probleme s mentalnim zdravljem. Na rezultate mogu utjecati brojni drugi čimbenici, uključujući kvalitetu prehrane, količinu tjelesne aktivnosti, san, pušenje, socioekonomske okolnosti i druge životne navike. Moguće je i da mentalno stanje utječe na izbor i količinu napitaka koje osoba konzumira. Zbog toga rezultate prije svega treba promatrati kao zanimljivu povezanost koja otvara prostor za daljnja istraživanja, a ne kao preporuku da se kava koristi za prevenciju ili ublažavanje depresije.