Teško je mijenjati jutarnje navike, no prehrana je jedan od najvažnijih faktora koji utječu na rizik od raka. "Jedan obrok neće uzrokovati rak, ali obrazac onoga što se nalazi na vašem tanjuru može ili poticati rizik ili pomoći u izgradnji otpornosti", objašnjava dr. Tracy Crane za Parade. Stručnjaci upozoravaju da su visoko prerađeni doručci s velikim udjelom šećera, poput zaslađenih žitarica i pekarskih proizvoda, posebno opasni. Takva hrana potiče pretilost, koja je izravan faktor rizika za više od desetak vrsta raka, te podiže razinu inzulina i upalnih proteina koji mogu potaknuti rast tumora. Zbog niske razine vlakana i proteina, uzrokuju nagli porast šećera u krvi bez dugotrajnog osjećaja sitosti.
Posebno opasnu kategoriju predstavljaju prerađeni mesni proizvodi koji su čest dio doručka, poput slanine, kobasica i hrenovki. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala je prerađeno meso kao kancerogeno za ljude, prvenstveno zbog konzervansa poput nitrata i nitrita. Tijekom kuhanja na visokim temperaturama, ti se spojevi mogu pretvoriti u kancerogene tvari povezane s povećanim rizikom od raka debelog crijeva i želuca. Istraživanja pokazuju da redovita konzumacija i malih količina značajno povećava rizik. Uz prerađeno meso, opasnost predstavljaju i zaslađena pića, uključujući voćne sokove koji mogu imati šećera kao i gazirana pića. Oni također doprinose debljanju i upalnim procesima u tijelu.
Što bi onda trebalo jesti? Stručnjaci se slažu da je idealan doručak za prevenciju raka onaj koji se temelji na proteinima i vlaknima. Onkolog dr. Ezekiel J. Emanuel savjetuje jednostavnu formulu: "Jedite više proteina i vlakana". Takav obrok osigurava stabilniju razinu šećera u krvi i dulji osjećaj sitosti. Ginekološka onkologinja dr. Andrea Tufano-Sugarman ističe važnost vlakana za zdravlje crijevnog mikrobioma, postavljajući si cilj od 30 grama dnevno. Cilj je, kako kažu stručnjaci, graditi doručak oko spoja "proteina i biljaka prije prerađenog šećera", birajući cjelovite namirnice u njihovu izvornom obliku.
Konkretni prijedlozi onkologa usmjereni su na jednostavne i hranjive obroke. Među najboljim opcijama ističu se obični grčki jogurt s bobičastim voćem i orašastim plodovima, koji nudi proteine, probiotike i antioksidanse. Druga preporučena opcija su jaja, pripremljena kao omlet ili kajgana, poslužena s tostom od cjelovitih žitarica ili lisnatim zelenim povrćem. Jaja su izvrstan izvor proteina s minimalnim utjecajem na šećer u krvi. Treća je opcija nezaslađena zobena kaša kojoj se mogu dodati orašasti plodovi i svježe voće. Ključ je u kombiniranju namirnica koje usporavaju apsorpciju glukoze i održavaju energiju stabilnom. Nije nužno da svaki obrok bude savršen, ali ključno je uspostaviti dugoročan obrazac zdrave prehrane koji smanjuje rizike.
Ajme koji članak. Prvo počne da ne jesti šećere i ugljikohidrate jer to hrani rak. Ok. Onda kaže da ultraprocesiranu hranu nikako, a to su kobasice i slanina?? A na kraju savjetuju zobenu kašu i jogurt s voćem, koje kao nema šećera? Jedino što su pogodili su jaja.