Bolesti srca vodeći su uzrok smrti i u Hrvatskoj, gdje prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo odnose tisuće života svake godine, čineći gotovo 40 posto svih smrtnih slučajeva. Iako se bilježe određeni pomaci u prevenciji, statistike su i dalje zabrinjavajuće, a velik broj građana bori se s povišenim krvnim tlakom. Uz dobro poznate savjete o prestanku pušenja, redovitoj tjelovježbi i izbjegavanju ultraprerađene hrane, kardiologinja s četiri certifikata, dr. Tiffany Di Pietro, ističe kako i neke manje očekivane promjene mogu imati opipljiv učinak na zdravlje srca.
Učimo od Finaca, jer malo znojenja u sauni može biti izuzetno dobro za srce. "Redovito korištenje saune u promatračkim studijama povezano je s nižim stopama smrtonosnih kardiovaskularnih događaja", rekla je dr. Di Pietro, partnerica tvrtke Qunol, za New York Post. Iako ne postoji dokaz o izravnoj uzročnosti, dodaje kako su rezultati uvjerljivi i podudaraju se s fiziološkim učincima opuštanja, poput snižavanja krvnog tlaka i poticanja vazodilatacije, odnosno širenja krvnih žila. U Finskoj, zemlji s pet i pol milijuna stanovnika i čak tri milijuna sauna, kontrastna terapija - izmjena ekstremne vrućine i hladnoće - duboko je ukorijenjena u nacionalnoj kulturi. Ipak, dr. Di Pietro upozorava da saune nisu za svakoga te bi se osobe s nestabilnom anginom, bolestima srčanih zalistaka, nedavnim srčanim udarom ili određenim problemima s krvnim tlakom trebale posavjetovati s liječnikom prije odlaska u saunu.
Vaš stomatolog bit će oduševljen ovim savjetom jer se bolja oralna higijena pokazuje kao sve važniji čimbenik za zdravlje srca. Prema Medicinskom fakultetu na Harvardu, osobe s bolestima desni, gubitkom zubi ili općenito lošim oralnim zdravljem imaju višu stopu srčanih i moždanih udara od onih s dobrim oralnim zdravljem. Dr. Di Pietro objašnjava da je "parodontna bolest snažno povezana s višim kardiovaskularnim rizikom", iako se točni razlozi još uvijek istražuju. Jedna od teorija za to krivi bakterije koje uzrokuju gingivitis, a koje putuju u druge dijelove tijela i mogu izazvati upalu u krvnim žilama, što potencijalno vodi do krvnih ugrušaka, srčanog i moždanog udara. Bez obzira na točan mehanizam, dr. Di Pietro naglašava kako je "oralno zdravlje iznenađujuće važna poluga za zdravlje srca".
Društvena izolacija i usamljenost prepoznati su kao ozbiljni zdravstveni rizici. Dr. Crystal Wiley Cené, profesorica kliničke medicine, istaknula je kako je "više od četiri desetljeća istraživanja jasno pokazalo da su i društvena izolacija i usamljenost povezane s negativnim zdravstvenim ishodima". Ta dva stanja, koja se klinički definiraju kao odvojeni fenomeni, mogu imati ozbiljne posljedice i za zdravlje mozga kako ljudi stare. "Liječnici bi trebali pitati pacijente o učestalosti njihovih društvenih aktivnosti i jesu li zadovoljni razinom interakcije s prijateljima i obitelji", savjetuje Cené. Dr. Di Pietro se slaže s tim i slikovito dodaje: "Tjedna kava s prijateljima ponekad može biti jednako ljekovita kao i dodatak prehrani."
Terapija smijehom je stvarna
Možda nije najbolji lijek, ali smijeh je zasigurno vrlo blizu. Osim što pozitivno utječe na mentalno zdravlje, "studije sugeriraju da iskren smijeh može poboljšati vaskularnu funkciju i endotelne mjere, vjerojatno putem puteva hormona stresa i dušikovog oksida", kaže dr. Di Pietro. Najnoviji klinički trendovi čak prepoznaju "terapiju smijehom" kao legitiman dodatni alat za smanjenje sistoličkog krvnog tlaka. Dr. Karthikeyan Ananth, kardiolog iz bolnice Henry Ford Health, to objašnjava ovako: "Kada ste ljuti, vaše tijelo oslobađa hormone stresa koji mogu uzrokovati upalu, povećati zgrušavanje krvi i izazvati grčeve u arterijama. Ti događaji ponekad mogu potaknuti srčani udar." Smijeh, s druge strane, poništava velik dio štete povezane sa stresom. "To nije zamjena za temeljnu prevenciju", pojasnila je dr. Di Pietro, "ali je stvarni fiziološki učinak."
Mali koraci za velike promjene
Moderni pristup zdravlju srca sve se više usmjerava na male, održive promjene umjesto drastičnih rezova. Stručnjaci i dalje ističu važnost osam ključnih faktora koje Američko udruženje za srce naziva "Life's Essential 8", a to su prehrana, tjelesna aktivnost, izbjegavanje nikotina, spavanje, tjelesna težina, kolesterol, šećer u krvi i krvni tlak. Nedavna studija Europskog kardiološkog društva pokazala je da kombinacija vrlo malih promjena, poput samo jedanaest minuta više sna, četiri i pol minute dodatne umjerene aktivnosti i četvrtine šalice više povrća dnevno, može smanjiti rizik od velikih kardiovaskularnih događaja za čak deset posto. U tom duhu, globalno se popularizira trend "grickanja vježbi", odnosno kratkih, dvominutnih naleta aktivnosti tijekom dana, poput korištenja stuba ili nekoliko čučnjeva. Kardiolozi podržavaju ovakav pristup kao održivu alternativu za one koji nemaju vremena za duge treninge u teretani. Čak se i "higijena buke", odnosno izbjegavanje okruženja s bukom iznad 50 decibela, preporučuje kao iznenađujuć, ali učinkovit način za snižavanje krvnog tlaka, jer su nove studije povezale prometnu i industrijsku buku s povećanom stopom srčanih udara.