Zelena alternativa

Vlak pogonjen vodikom: Glasnije je od samog vlaka cviljenje kotača na tračnicama

Foto: DPA/PIXSELL
Vlak pogonjen vodikom
Foto: DPA/PIXSELL
Vlak pogonjen vodikom
Foto: DPA/PIXSELL
Vlak pogonjen vodikom
19.09.2018.
u 21:37
U Njemačkoj u promet krenuo prvi vlak pogonjen vodikom.
Pogledaj originalni članak

U Njemačkoj je na redovita putovanja krenuo prvi svjetski vlak pogonjen u cijelosti vodikom. Coradia iLint razvijena je u francuskoj kompaniji Alstom, a putovat će na stotinjak kilometara dugoj relaciji između gradova Cuxhavena, Bremerhavena, Bremervordea te Buxtehudea u Donjoj Saskoj.

Zašto bi netko uvodio u promet vlak na vodik, odnosno dva na spomenutoj ruti, jasno je iz osobina koje takvi pogoni imaju, daleko su tiši od svojih dizelskih rođaka, ne ispuštaju ugljikov dioksid, kao ni paru i vodu kao nusproizvod procesa pretvaranja kisika i vodika u električnu energiju.

1000 km na jednom spremniku

Takav vlak može na jednom spremniku prijeći tisuću kilometara, lako se puni, to traje samo 15 minuta. Višak energije stvoren takvim procesom pohranjuje se u litij-ionske baterije smještene u vlaku. Maksimalna mu je brzina 140 km/h. Spremnik za vodik i gorivne ćelije nalaze se na krovu. Jasno, vlak na vodik nešto je skuplji od dizelskog vlaka, ali jeftiniji je za održavanje, rekao je Alstomov projektni menadžer Stefan Schrank. Ta će francuska tvrtka do 2021. godine isporučiti još 14 vlakova s nultom emisijom pokrajini Donjoj Saskoj, usto i druge njemačke pokrajine također izražavaju interes za takav vlak.

Foto: DPA/PIXSELL
Vlak pogonjen vodikom
Foto: DPA/PIXSELL
Vlak pogonjen vodikom
Foto: DPA/PIXSELL
Vlak pogonjen vodikom
Foto: DPA/PIXSELL
Vlak pogonjen vodikom
Foto: DPA/PIXSELL
Vlak pogonjen vodikom

Očito je da se Alstom kladi na alternativnu tehnologiju dizelskim motorima na neelektrificiranim željezničkim rutama, takvi su pogoni čišći i tiši pa su stoga atraktivan prijedlog za mnoge njemačke gradove koji se bore sa zagađenošću. Kako donosi AFP u svojoj vijesti o uvođenju prvog vlaka na vodik, i druge zemlje poput Velike Britanije, Nizozemske, Danske, Norveške, Italije i Kanade zainteresirane su za takva rješenja. Francuska je, primjerice, objavila da će se prvi vlak na vodik provesti tamošnjim tračnicama 2022. godine.

– Prvi svjetski vlak na vodik nakon uvođenja u putnički promet spreman je i za serijsku proizvodnju. Coradia iLint označava novu eru u prijevozu bez ispuha. Riječ je inovaciji koja je rezultat zajedničkog francusko-njemačkog rada te je primjer prekogranične suradnje – rekao je Alstomov predsjednik i direktor Henri Poupart-Lafarge.

U Bremervordeu se nalazi postaja za punjenje prvih dvaju svjetskih vlakova na vodik. Pokrajina Donja Saska platit će 81,3 milijuna eura za projekt, a on se uklapa u dugoročnu njemačku politiku da se drastično smanji zagađenje te poveća udio obnovljivih izvora energije do 2050. godine. Ta inicijativa nazvana Energiewende označava energetsku tranziciju, odmak od ugljena i atomskih izvora prema čistim izvorima. No bilo je otpora toj inicijativi zbog povećanih troškova, pogotovo u odnosu na koristi za okoliš. Jer, kako se ispostavilo, umjesto obećanog jednog eura mjesečno dodatnih troškova za svako njemačko kućanstvo, do sada je na inicijativu potrošeno 150 milijardi eura, a očekuje se da će ta cifra doseći pola bilijuna eura do 2025. godine. Ako su te procjene točne, tada svako njemačko domaćinstvo za energetsku tranziciju jedan euro izdvaja dnevno, a ne mjesečno.

Foto: DPA/PIXSELL
Vlak pogonjen vodikom

No ipak je do sada Njemačka uspjela povećati udio obnovljivih izvora sa šest na 30 posto ukupne proizvodnje energije. Cilj je doći do 60 posto 2050. godine. Usporedno, njemačka je vlada nametnula restrikcije na električnu energiju dobivenu iz termoelektrana na ugljen, dok se atomske centrale namjerava izbaciti do 2022. godine. Izgledom se vlak na vodik nimalo ne razlikuje od klasičnog vlaka.

Gotovo nečujan vlak

Alstom navodi da je cijena elektrifikacije svakog kilometra željezničke trase 1,2 milijuna eura pa se i s te strane vlakovi na vodik čine isplativijima. Coradia iLint izuzetno je tih vlak koji se, kako se navodi u izvještajima s testiranja, i ne čuje sve dok vam se ne približi, odnosno čuje se samo zujanje elektromotora. Glasnije je cviljenje kotača po tračnicama. Sve ostalo isto je kao kod bilo kojeg novijeg vlaka koji se kotrlja europskim tračnicama, niski podovi za invalidska kolica, bicikle, ostale putnike, dodatni nivoi sa sjedalima. Jedino po čemu se izvana može prepoznati Coradia iLint vanjske su oznake, sustav pogona koji se nalazi na krovu, sve označeno slovima i brojkom – H2, dakle vodik. Modularnog je dizajna tako da se dijelovi koji u budućnosti ne budu funkcionirali mogu lako zamijeniti.

Kada se sve to zbroji, tvrde u Alstomu, vlak će se isplatiti u prvih deset godina. Dodatno, dok dizelski vlak generira 1,2 MW snage, iLint treba samo polovicu te količine. Energetske su potrebe vlaka prepolovljene i zbog daleko boljeg okretnog momenta koji može dati električni motor. Iako je operativno sam vlak na nultoj emisiji, ipak ovisi o tome odakle dolazi vodik pa se procjenjuje da je stvarna čistoća od 45 do sto posto veća u odnosu na dizelski. U Alstomu navode da su već sklopili ugovore za gradnju 60 ovakvih vlakova u sljedećih pet godina, a još će ih više biti u budućnosti.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

DU
Deleted user
22:05 19.09.2018.

Europa mora zajedničkim snagama izgraditi velika polja sunčevih elektrana u Africi. Europa bi imala struju a i afričke države bi od toga imale koristi. Samo tako bi bila opravdana proizvodnja vodika, jer bi proces proizvodnje bio opravdan i ekološki.

AA
aabbcc
22:13 19.09.2018.

Najbolje je da se pruga asfaltira a one zice iznad za struju koriste za pogon el-autobusa, kamiona, el-auta…. : )