Kolovoz je donio jedan od najsnažnijih mjesečnih rasta cijene zlata ove godine. Spot cijena porasla je oko 15 %, što je bio najbolji mjesečni rezultat još od početka godine, dok je zlato krajem mjeseca dosegnulo razine iznad 4.460 dolara po unci.
Analitičari smatraju da je dio rasta zlata u kolovozu povezan s interesom za tzv. „trade devalvacije” - ulaganje u imovinu koja čuva vrijednost u slučaju slabljenja dolara.
Američko Ministarstvo financija najavilo je povećanje otkupa dugoročnih državnih obveznica radi smanjenja pritiska na prinose i troškove zaduživanja. Riječ je o upravljanju postojećim dugom, a ne o monetizaciji duga kroz kupnju obveznica od strane Feda. Ovaj potez otvorio je pitanje koliko prostora američka vlada ima za financiranje sve većeg duga uz visoke kamatne troškove.
Zlato zato sve više reagira ne samo na inflaciju i kamatne stope, već i na pitanja povezana s američkim dugom, deficitom i povjerenjem u financijski sustav.
Korekcija nije iznenađenje
Prvi put u povijesti, američki javni dug upravo je premašio 40 bilijuna dolara. Visoka ponuda novih obveznica i zabrinutost oko rasta duga potiču ulagače da traže veći prinos za držanje dugoročnih američkih obveznica.
Iako viši prinosi na prvi pogled djeluju negativno za zlato, ako oni odražavaju zabrinutost zbog fiskalnog položaja SAD-a, dio ulagača povećava interes za zlato kao imovinu koja nije obveza nijedne države i ne ovisi o sposobnosti vlade da servisira dug.
Posljednji dani kolovoza donijeli su korekciju, što nakon tako snažnog rasta nije neobično i ne znači promjenu dugoročnog trenda.
Nakon snažnog rasta dio ulagača odlučio je realizirati dobit. Na kretanja su utjecale i promjene očekivanja o budućim potezima Američke središnje banke (Fed). Važnije od same korekcije razumjeti zašto je cijena prije toga rasla, jer su ti čimbenici i dalje prisutni.
Što je zlato poguralo prema gore?
Ključni razlog bila je zabrinutost ulagača zbog stanja američkih javnih financija i državnog duga. U uvjetima nesigurnosti ulagači traže sigurniju imovinu pa zlato dolazi u prvi plan. Rastu cijene pomogao je i slabiji dolar, čineći zlato povoljnijim kupcima izvan SAD-a.
Iako se cijena može promijeniti u samo nekoliko sati zbog odluka Feda, jačanja dolara ili realizacije dobiti, dugoročni razlozi zbog kojih ulagači drže zlato ne mijenjaju se tako brzo. Visok dug, velika državna potrošnja, kontrolirana kupnja od strane centralnih banaka i geopolitičke napetosti ne nestaju preko noći.
U središtu pozornosti
Govor predsjednika američkog Feda Kevina Warsha u Jackson Holeu poslao je tržištu poruku da bi kamatne stope mogle ostati visoke dulje nego od očekivanog, uz upozorenje da inflacija u SAD-u i dalje nije dovoljno blizu ciljanih 2 %.
Ulagači su povećali očekivanja o mogućem podizanju kamata, dolar je ojačao, prinosi na državne obveznice su porasli, a zlato se našlo pod pritiskom jer viši prinosi čine zlato manje privlačnim od imovine koja donosi kamatu.
Rujan donosi nove signale
Početak rujna donosi podatke o američkom gospodarstvu i tržištu rada. Ako podaci pokažu jače usporavanje gospodarstva, Fed bi mogao imati manje razloga za podizanje kamatnih stopa, što bi zbog nižih kamata i slabijeg dolara bilo pozitivno za zlato.
Snažni gospodarski podaci bi, s druge strane, podržali viša očekivanja o kamatama i kratkoročno pritisnuli cijenu zlata.
Geopolitički rizici ostaju važni
Nove napetosti između SAD-a i Irana krajem kolovoza ponovno su podigle cijene nafte i otvorile pitanje novog inflacijskog pritiska.
Geopolitička neizvjesnost povećava potražnju za zlatom kao sigurnom imovinom, ali više cijene energije mogu potaknuti inflaciju i otežati Fedu odluku o smanjenju kamatnih stopa.
SAD vodi fiskalnu politiku koja više nalikuje kriznom razdoblju nego ekspanziji. Visoke kamate čine taj dug sve skupljim za servisiranje, što dodatno opterećuje proračun. Zato ulagači sve više prate održivosti američkih javnih financija.
Za dugoročne ulagače korekcija može biti prilika
Nakon takvog rasta cijena zlata u samo jednom mjesecu, teško je očekivati da će se takav tempo nastaviti iz dana u dan. Nakon snažnog rasta dio ulagača realizira dobit, zbog čega cijena može privremeno pasti. Takva korekcija sama po sebi nije znak da je rast završen.
Geopolitika na cijenu zlata može djelovati na različite načine. Ako se neizvjesnost prelije na cijene nafte i potakne inflaciju, viši prinosi mogu kratkoročno pritiskati zlato. No kada geopolitički rizik preraste u pitanje povjerenja u valute, državne obveznice i stabilnost financijskog sustava, zlato ponovno jača svoju ulogu sigurne imovine kojoj ulagači pribjegavaju u razdobljima povećane neizvjesnosti.
Za dugoročnog ulagača važnije je gledati širu sliku nego pokušavati pogoditi trenutak kada je cijena najniža. Nitko ne može sa sigurnošću znati hoće li cijena zlata idućeg tjedna biti viša ili niža.
Jedan od načina da se izbjegne pogađanje tržišta jest postupno ulaganje. To znači da umjesto da se cijeli iznos uloži odjednom, kupnja se raspoređuje kroz određeno razdoblje. Tako se zlato kupuje po različitim cijenama - i kada cijena raste i kada padne.
Na tom principu temelji se i Zlatna štednja Auro Domusa, koja omogućuje da se u zlato ulaže postupno, kroz redovite mjesečne kupnje. Umjesto traženja savršenog trenutka za kupnju, ulagač gradi svoju zalihu zlata korak po korak, prilagođavajući iznos svojim mogućnostima.
Upravo zato korekciju nakon snažnog rasta ne treba nužno promatrati negativno. Za one koji zlato žele kupovati dugoročno, niža cijena može predstavljati novu priliku za ulaganje.
Tjednu analizu cijena zlata za Večernji.hr donosi Vladimir Potočki, tržišni analitičar i član uprave Auro Domus Online.
Otvori KEKS Pay
