Prije pola godine Grad Zagreb je poput agencija za nekretnine počeo s objavom popisa nepotrebnih zemljišta i do danas ih je pet i prodao.
Riječ je o po dva gradilišta u Vrapču i Malešnici te jednom na Kajzerici, čijom je prodajom Grad ukupno uprihodio 3,7 milijuna kuna. Najveću cijenu od one početne koju je Grad tražio postiglo je gradilište u Klari od 1100 kvadrata. Traženo je 1,8 milijuna, a tvrtka Kajzer Dom ponudila je 2,1 milijun kuna, što se nije moglo odbiti.
Više kandidata – viša cijena
– Cijena je bila malo visoka za to zemljište, no nama je lokacija bila zanimljiva jer se nalazi u blizini Velesajma i što već godinama gradimo na tom području pa smo nastojali i novim projektom ostati u naselju – kazali su nam iz tvrtke.
Procedura je takva da se potencijalni kupci jave pismom namjere Gradu za određenu nekretninu nakon čega Grad raspisuje javni natječaj kako bi ponude mogli dati i drugi zainteresirani. Što je više kandidata, moguća je veća cijena, no Grad može prodati nekretninu ako dobije i samo jednu ponudu, koja mora biti veća od procjene. Ako je vrijednost iznad milijun kuna, potvrdu prodaje zemljišta, kao za zemljište na Kajzerici mora dati i Gradska skupština, što nije trebalo za preostala četiri.
Tako je za oranicu u Malešnici II od 296 kvadrata Grad prema procjeni vještaka tražio 354.084 kune, a cijena se popela na 381.000 kuna, dok je susjedna, nešto veća oranica od 336 m2, procijenjene vrijednosti 401 tisuću kuna, postigla cijenu od 432 tisuće. U Vrapču je za gradilište površine oko 350 kvadrata traženo 425 tisuća, a dobiveno 460 tisuća kuna, dok je za manje gradilište od 245 kvadrata traženo 46 tisuća eura, a prodano je za 353 tisuće kuna.
Država bi mogla slično
– Model objave zemljišta u vlasništvu Grada slobodnih za raspolaganje putem Kataloga nekretnina pokazao se korisnim jer su svim građanima putem web-stranice Grada dostupni osnovni podaci o zemljištima kojima Grad raspolaže i koja su slobodna za prodaju putem natječaja – kazao je Damir Lasić, pročelnik za imovinskopravne odnose.
Dodao je da zaprime puno više pisama namjere za kupnju nekretnina nego što ih se realizira, i to zbog naknadnog odustanka zainteresiranih i nakon objave natječaja. Na popisu zemljišta koje Grad još uvijek nudi, primjerice, i ono je za poslovne namjene, između Sarajevske i zgrade Kineski zid u Zapruđu. Grad traži 10,4 milijuna kuna. Ovakav bi model prodaje mrtvih kapitala mogla slijediti i Vlada, čiji je premijer najavio kako bi na prodaju dao državna zemljišta da bi potaknuo razvoj gospodarstva.
