Sljedeće godine trebala bi početi gradnja vijadukta iznad Ranžirnog kolodvora, čime će Zagreb dobiti novi, južni ulaz u grad. Time će se rasteretiti čvor Buzin i velikogorička cesta na kojima se u prometnim špicama stvaraju goleme gužve. Oni koji se, naime, sada preko Buzina uključuju na obilaznicu ili silaze s nje nakon gradnje vijadukta iznad Ranžirnog kolodvora to će moći činiti na čvoru Jakuševac. U Hrvatskim autocestama (HAC) očekuju da će se gradnjom vijadukta 50 posto prometa s Buzina preusmjeriti na Jakuševac. A prosječni godišnji dnevni promet između ta dva čvora je čak 57.912 vozila.
Aplikacija za EU fondove
HAC i Grad Zagreb krenuli su u realizaciju zajedničkog projekta koji, osim gradnje nadvožnjaka, za što je zadužen HAC, uključuje i rekonstrukciju Sarajevske ceste koja će dobiti i tramvajsku prugu, a za taj dio je zadužen je Zagreb. Realizacijom projekta tako će se poboljšati i povezanost hrvatske metropole sa zračnom lukom.
U HAC-u objašnjavaju da je nadvožnjak iznad Ranžirnog kolodvora ključan objekt za autocestu Zagreb – Sisak koja je već sagrađena, a njime će se Sarajevska cesta spojiti na čvor Jakuševac. Kako bi za tu investiciju kao jedinstvenu prometnu cjelinu dobili novac iz fondova EU, bila je potrebna zajednička aplikacija HAC-a i Grada Zagreba, a u tu su svrhu potpisali i sporazum.
Procijenjena vrijednost investicije je 68 milijuna eura. Od toga se na vijadukt i spoj na Sarajevsku cestu odnosi 48 milijuna eura, a na rekonstrukciju i proširenje te prometnice 13,3 milijuna eura, dok bi gradnja tramvajske pruge stajala 6,7 milijuna eura. U HAC-u kažu da im je želja da natječaj za gradnju vijadukta raspišu početkom sljedeće godine te da radovi krenu krajem 2020.
U tijeku je, pak, natječaj za novelaciju studije isplativosti za taj projekt, koja je izrađena 2014. i ažurirana 2015. godine. Studiju je potrebno novelirati, objašnjavaju u Hrvatskim autocestama, zbog aplikacije za financiranje tog projekta iz EU fondova, a jedna je od opcija i kredit od europskih razvojnih banaka. Trenutačno se provjerava ima li mogućnosti da se taj projekt ubaci u strukturne fondove za razdoblje od 2014. do 2020. godine, iz kojih se sredstva mogu koristiti do kraja 2023. U HAC-u kažu i da su razvojne banke zainteresirane za tu investiciju, s obzirom na to da se očekuje velik promet.
Vijadukt iznad Ranžirnog kolodvora sastojat će se od dvije paralelne mostne konstrukcije s po dva traka i jednim zaustavnim trakom za svaki smjer. Te konstrukcije bit će dužine 714 i 701,9 metara bez upornjaka. Vijadukt će imati više manjih raspona zbog racionalizacije troškova gradnje.
Spoj na Sarajevsku cestu, pak, sastojat će se od brze gradske prometnice sa 2x3 kolnička traka širine po 3,25 metara i središnjeg pojasa predviđenog za tramvaj. Te dimenzije će imati i rekonstruirana Sarajevska cesta u dužini od oko 1450 metara. Servisni kolnički trak uz sjeverozapadni kolnik bit će širine 3,5 metara. Srednji pojas bit će širok osam do 11 metara, a ondje će biti tramvajska pruga i zaštitno zelenilo. Izgradit će se i obostrane pješačko-biciklističke staze širine od tri do četiri metra. Predviđena je i gradnja tramvajskog okretišta.
Može i u etapama
U Hrvatskim autocestama kažu da vijadukt može biti izgrađen za dvije i pol do tri godine, a da se cijeli projekt može realizirati etapno, odnosno da nije potrebno krenuti odjednom i s gradnjom nadvožnjaka i s proširenjem Sarajevske ceste. Usto je moguće da se nadvožnjak spoji i na postojeću cestu.
Što je sa zapadom grada? Dođite jedno jutro na Bolognu pa vidite što je gužva.