Tri obiteljske kuće u Kustošiji ugrožene su zbog novog aktivnog klizišta, a to je samo još jedan u nizu odrona zemlje i šume nakon obilnih padalina.
– Tu smo 18 godina i ništa se nije događalo do srijede ujutro. Nestalo je sve iz dvorišta, urušila se šupa, a i dalje nam prijeti opasnost – rekla je Katarina Zec, vlasnica kuće ispod koje se urušio brijeg.
Uzrok ljudski faktor
Zemljana lavina prijeti i njenim susjedima ispod.
– Posjekli smo borove kako se ne bi srušili na kuće, sa zemljom ne znamo što bismo, a sad nam preostaje samo čekati – kazao je Stipe Vranješ, vlasnik kuće kojoj prijeti zatrpavanje.
Preventivne mjere poduzeo je gradski Ured za upravljanje u hitnim situacijama.
– Vodoprivreda je dovezla građevinsku foliju kojom će se prekriti klizište. U donjem dijelu klizišta polucijevima će se prihvatiti oborinske vode s građevinske folije i odvesti do oborinske odvodnje na Kustošijskom vencu.Danas će Vodoprivreda dodatno ugraditi drvene šipove te će se izvesti prokop drenažnog kanala kako bi se dodatno ustabilio teren i spasile kuće koje su trenutno ugrožene. Ekipe Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet i Ureda za upravljanje u hitnim situacijama su i dalje na terenu– kazali su u Uredu.
A do aktivacije klizište došlo je, procjenjuju u Uredu, zbog ljudskog faktora.
Ukupno 800 lokacija
– Neriješena odvodnja oborinskih voda na Kustošijskom vidikovcu, septička jama koja nije vodonepropusna te stoga stalno natapa teren, ali i to što je vlasnik ugrožene kuće potkopao nožicu klizišta na adresi Kustošijski venec 46 potkopavši pet metara kako bi sebi povećao okućnicu i počeo raditi potporni zid koji nikada nije sagradio, razlozi su nastanka klizišta – kazali su u Uredu.
Klizište na Kustošiji samo je jedno od njih 800 koliko ih je registrirano u Zagrebu, a najrizičnije lokacije, prema procjenama stručnjaka, u podsljemenskoj su zoni.
– Građevinska dozvola nije garancija da je tlo sigurno. Bilo bi dobro napraviti geomehanički elaborat. Takva gradnja je skuplja, no tko želi graditi na padini, trebao bi uložiti više novaca u sigurnost – kazao je geolog Mladen Garašić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
– Klizište se može zaustaviti ako se prekrije vegetacijom, drugi je način i projektiranje potpornih zidova. Prevencija je i oterećenje padine i dobar sustav odvodnje – objasnio je profesor Garašić.
Zanima me tko je izdao dozvole za te lokacije i na temelju čega? Ako su ljudi krivi za klizišta onda je za propast države kriva viša sila.