U dvorištu Ekoderatizacije, jedne od tridesetak tvrtki zaduženih za rješavanje problema komaraca u Zagrebu, jučer nije bilo odmora. Provjeravala se oprema, pripremali pesticidi i čistili spremnici, a zaposlenici su pregledavali terene za današnje špricanje u Velikoj Gorici, dok su 16. svibnja na Jarunu i Bundeku, a 17. svibnja u Podsljemenskoj zoni. U sljedeća dva tjedna pokušat će Zagreb očistiti od komaraca. – Posao nije lak, ali ga rade ljudi koji to vole. Puno nas se puta kao deratizatore gleda s podsmijehom, mi lovimo štakore, no ne shvaćaju da smo svi obrazovani inženjeri i tehničari – kaže nam Željkica Topolovec, inženjerka biologije.
Ljudski faktor najveći problem
Vladimir Lukić, tehničar s više od trideset godina radnog iskustva otkriva da im na terenu probleme ne stvaraju samo komarci.
- Kada dođemo na lokaciju, ne možemo znati gdje se komarci skrivaju, zato tražimo lokalne ljude koji znaju svaku rupu i izbočinu. Kucamo na vrata i raspitujemo se, a onda tražimo po šikarama i šumama – objašnjava nam proces Lukić.
Najveći im problem predstavlja upravo ljudski faktor. Voda koja stoji nekoliko dana u otvorenim bačvama, kanistrima ili fontanama po dvorištima idealno su mjesto za uzgoj nove generacije komaraca, a nerijetko do njih nemaju pristup. Omiljena gnijezda u prirodi komarcima su otpad u kojem se nakupi kišnica, a za koji deratizatori ne mogu znati gdje se nalazi, bile to odbačene wc školjke ili čaše od jogurta.
- S urbanizacijom, takvih dvorišta ima sve manje, no naš domaći urbani komarac se prilagodio, tako da zimu često znaju provesti u neispravno održavanim kotlovnicama zgrada i sličnim vlažnim prostorima. Kada dođe proljeće stanari misle da komarci dolaze izvana, a oni se kreću kroz ventilacijski sustav- objašnjava Topolovec.
Ipak, to je samo jedna od pedeset registriranih vrsta komaraca u Zagrebu i jedina koja se urbanizirala.
- Nevažno o kojoj se vrsti radi, puno se toga može spriječiti pravilnim ponašanjem ljudi i održavanjem okoliša čistim – napominje Ružica Karamatić, druga žena u ekipi za borbu protiv komaraca.
Tijelom testiraju učinkovitost
Iako ih ima manje i žene sve više ulaze u ovaj posao. Većinom i dalje muškarci ručno špricaju po teškim terenima, no i cure se ne ustručavaju u napornim fizičkim poslovima, osim možda u jednom. Naime, nakon špricanja područja potrebno je obaviti testiranje učinkovitosti. Tada članovi ekipe skidaju kute, rukavice, maske i ostalu opremu i krenu u testiranje goli do struka.
- Za područje Zagreba prihvatljv broj uboda u petnaestak minuta je ispod dvadeset, za Osijek je to malo veća brojka s obzirom na klimu. Taj tip testiranja obavljaju dečki – u šali nam govori Topolovec.
Kod samog špricanja nema opasnosti za ljude, kažu, jer je sredstvo namijenjeno isključivo komarcima, no kod izrazito osjetljivih osoba može doći do blaže reakcije. Kako su im posjeti najavljeni, zatvoreni prozori u trenutku špricanja dovoljni su da se takvi incidenti izbjegnu, no i uz najavu posjeta više su puta morali objašnjavati policiji zašto u kutama ubacuju tablete u vodu.Usprkos sitnim nezgodama, kažu, ovo je dinamičan posao koji vole i ne bi ga mijenjali za ured, a na upit za savjet u borbi protiv komaraca, iskusan borac Lukić ima tri pravila: mijenjati vodu, zatvarati prozore i - udarit njih prije nego oni ubodu tebe.
>>Novi gradski kroničar – leteći reporter
>>Pogledajte kako 'tamane' komarce u Zagrebu
>>10 savjeta kako se obraniti od napasnika – komaraca i krpelja
