Kod ulaza u kamenolom u Podsusedskom Dolju nedavno su postavljene betonske barijere i metalna rampa kako se ondje ne bi odlagale nove hrpe otpada. No, otpad koji su nepoznate osobe ondje odlagale tijekom godina i dalje je na istome mjestu, a stanovnici strahuju od nove ekološke katastrofe na prostoru koji bi, smatraju, trebalo posebno zaštititi. Tijekom obilaska i sami smo vidjeli što je sve ondje odloženo: azbestne ploče, građevinsku šutu, prazne kanistre, plastiku, odjeću, limenke, spužve te automobilske gume.
Zakapali opet?
Kamenolom na podsusedskom području već je godinama izvan funkcije, a susjedi se dugo zalažu za njegovu zaštitu i uređenje. Ozbilno su se počeli brinuti 2024. godine, kada je ukinuta zaštita potoka Dolje, koji prolazi uz kamenolom. Na noge su se stanovnici, pak, digli kada su ovog ljeta na terenu ugledali radne strojeve. Kako su ranije kazali u Gradu, riječ je bila o uklanjanju nezakonitih objekata po nalogu komunalnih redara. Dio kamenoloma u vlasništvu je Republike Hrvatske, dio je u vlasništvu privatnih osoba, a jedna je čestica u vlasništvu Župe Podsused. Grad je pokrenuo radove, a trošak kani naplatiti vlasnicima.
– Tada smo se organizirali, krenuli s upitima. Htjeli smo znati zašto se krenulo u rušenje objekata koji nikome nisu prijetili, pitali smo što će biti s kamenolomom. Zašto nije bilo studije o utjecaju radova na okoliš? Grad tvrdi da je vlasnik kamenoloma država, a od države saznajemo da su se odrekli prostora u korist Grada Zagreba. Zašto onda Grad nije uklonio otpad koji se ondje nalazi? – ispričala je Marija Klabučar, voditeljica građanske inicijative Podsused, osnovane radi zaštite kamenoloma.
FOTO Uskoro se zatvara na četiri mjeseca: Počele pripreme za opsežnu obnovu zagrebačkog nadovožnjaka
Proziva i Inspekciju zaštite okoliša, za koju tvrdi da nije izašla na teren kako bi utvrdila o kakvom je otpadu riječ. Vjeruje da je tijekom radova došlo do zakapanja novog otpada.
– Svakodnevno sam promatrala radove. Vidjela sam bijele vreće s azbestnim otpadom. Istog dana poslala sam upit inspekciji o tome, a već sutra vreća više nije bilo. No na mjestu na kojem su se nalazile zemlja je bila iskopana i ponovno zatrpana – kaže M. Klabučar.
Rušenje objekata završeno je sredinom listopada, a nedugo potom postavljeni su i betonski blokovi kako bi se spriječilo stvaranje novih ilegalnih odlagališta otpada. Stanari sada imaju ključno pitanje: kakva je budućnost kamenoloma? U Gradu su potvrdili da se eksploatacija na tom području smatra završenom, što znači da se ondje više neće vaditi kamen. Istaknuli su i da je lokacija gradskim prostornim planovima definirana kao zaštitna šuma, zbog čega ondje nije dopuštena gradnja stambenih, komercijalnih, gospodarskih i proizvodnih objekata visokogradnje. Članovi inicijative smatraju da to nije dovoljno. Stanari strahuju od dodatnog onečišćenja okoliša, podzemnih voda i termalnih izvora.
– Nitko ne zna koliko se otpada ondje nalazi, nikad nije provedena nikakva analiza – kaže članica inicijative Ivana Filipović. Susjedi strahuju i da bi prostor jednog dana mogao postati mjesto za legalno odlaganje otpada te se zalažu za uvođenje posebne zaštite kamenoloma u Prostornom planu Grada Zagreba, čija je izrada u tijeku.
– Podsusedski kamenolom nije u obuhvatu Generalnog urbanističkog plana (GUP), pa ga treba staviti u gradski Prostorni plan. Na ovom se području nalaze termalni izvori vode, to treba iskoristiti. Ondje se može, primjerice, urediti športsko-rekreacijski centar za stanare ili energetsko postrojenje. Čuli smo da se razmatra pošumljavanje, no to ne podržavamo jer bi prostor kamenoloma trebalo staviti u funkciju koja će koristiti svim stanovnicima – kaže M. Klabučar.
Stiže inspekcija
Ivana Filipović proziva Vijeće gradske četvrti, koje, tvrdi, preuzima zasluge za njihovu borbu. – Govorili su da nisu upoznati s tom situacijom, sada se hvale blokovima. Uopće ne znaju što će biti s kamenolomom – kaže. Upit o kamenolomu poslali smo i Gradu. Pitali smo što se poduzima u vezi sa sanacijom otpada na području kamenoloma, je li istina da se ondje zakapao i azbestni otpad te koliko su stajali nedavno provedeni građevinski radovi. Zanimalo nas je i kakva je budućnost kamenoloma te namjerava li ga Grad zaštititi tijekom izrade gradskog Prostornog plana.
Obratili smo se i Državnom inspektoratu (DIRH) te pitali je li Inspekcija zaštite okoliša izlazila na teren kako bi provjerila stanje otpada na kamenolomu. Odgovor smo dobili od inspektorata. – Zahvaljujemo na upitu te Vas obavještavamo da će inspekcija zaštite okoliša na predmetnoj lokaciji obaviti inspekcijski nadzor te po okončanju istog možemo pružiti više informacija – kazali su nam.
Otvori KEKS Pay
