Gradska zastupnica Dina Dogan provela je istraživanje o tome što bi vlasnike praznih stanova, onih koji se koriste povremeno ili iznajmljuju turistima, potaknulo da ih ponude u dugoročni najam. Prema preliminarnim rezultatima koje je objavila, jamstvo redovite isplate najamnine i naknade štete znatno povećava spremnost vlasnika na dugoročni najam, dok čak ni hipotetsko desetostruko povećanje poreza na nekretnine gotovo ne mijenja njihove odluke.
Rezultate istraživanja D. Dogan je objavila nakon što je Skupština izglasala povećanje poreza na nekretnine u Zagrebu s pet na osam eura po četvornome metru godišnje, a gradonačelnik Tomislav Tomašević tu je mjeru obrazložio mogućnošću da se dio praznih stanova stavi u dugoročni najam.
– Prošli tjedan su me vladajući u Gradskoj skupštini Grada Zagreba prozvali da "pogodujem krupnom kapitalu" samo zato jer sam iznijela stav da povećanje poreza na prazne nekretnine s 5 na 8 € po m² neće natjerati vlasnike praznih nekretnina da ih stave u funkciju. Tomašević prazne stanove opisuje kao "štednju i špekulacije", kao da je riječ o moralnom propustu, a ne o ekonomskoj odluci građana. U zemlji u kojoj je mirovinska štednja skromna, a tržište kapitala slabo, stan je za mnoga kućanstva najjednostavniji oblik štednje (iako uz nizak prinos, uz inflaciju je i negativan), i to je odluka o portfelju, a ne kockanje. Ekonomska odluka svakog vlasnika nekretnine – započela je D. Dogan u svojoj objavi na društvenim mrežama.
Stan stoji prazan, nastavila je, dok najamnine rastu, tržište šalje jasan cjenovni signal. Pravo pitanje zato nije zašto vlasnici griješe i drže prazne stanove, nego što ih sprječava da na taj signal reagiraju, smatra. – Pa da ne bih sada pričala u prazno, proveli smo istraživanje i sada vam dajem preliminarne podatke (op.a. nerecenzirani materijal, N je reprezentativan i ne navodim ga zbog anonimnosti daljnjeg istraživanja). U istraživanju smo pitali vlasnike stanova koji su prazni, koji se koriste samo povremeno ili se iznajmljuju turistima što bi ih potaknulo da ih daju u dugoročni najam. Svaki je ispitanik procijenio četiri zamišljene situacije koje su se razlikovale u dvije stvari: porez na nekretnine ostaje isti ili postaje deset puta veći, a država vlasniku jamči ili ne jamči redovitu najamninu i naknadu štete. Prema preliminarnim podacima jamstvo jako povećava spremnost na najam. Hipotetski desetostruki porez pritom gotovo ništa ne mijenja, i to jednako kod vlasnika praznih stanova, obiteljskih vikendica i turističkih apartmana.
Dakle, Grad Zagreb predlaže povećanje poreza s 5 na 8 eura po kvadratu godišnje, za stan od 50 kvadrata s 250 na 400 eura, a gradonačelnik to obrazlaže time da bi dio od oko 55.000 praznih stanova tako završio u dugoročnom najmu. Riječ je o povećanju od 1,6 puta, o mjeri više od šest puta blažoj od one koju smo testirali, pa naši podaci ne podupiru očekivanje da će ona sama promijeniti odluke vlasnika – – istaknula je zastupnica.
Dodala je kako gradonačelnik 400 eura uspoređuje s prihodom od tri noći kratkoročnog najma, ali da ta usporedba zapravo govori protiv mjere: ako je porez malen u odnosu na prihod, malen je i poticaj da se išta promijeni, objasnila je.
– Grad uz povećanje poreza vlasnicima ne nudi ništa nalik jamstvu najamnine ili naknadi štete, a upravo je to u našem istraživanju jedino što je stvarno pomaknulo odluke. Naravno, još istraživanje nije gotovo i iz njega ne slijedi da porez ne djeluje, nego da sam porez, bez ponude koja vlasniku skida rizik najma, vjerojatno neće vratiti mnogo praznih stanova na tržište i ne može se smatrati mjerom – istaknula je.
Sve u svemu, kazala je, preliminarni podaci upućuju na to da vlasnike puno više pomiče uklanjanje rizika nego viši trošak držanja praznog stana. Velik dio tog rizika nije tržišni, nego institucionalan: koliko traje iseljenje, koliko je teško naplatiti dug i tko plaća štetu, objasnila je dodajući da tržište funkcionira kad su ugovori provedivi, pa bi brži postupci i jamstvo najamnine vjerojatno učinili više od poreza koji, kako je rekla, kažnjava vlasnika, a izvor rizika ostavlja netaknutim.
– Eto, empirijski odgovor tom istom Gradonačelniku na floskule koje baca okolo. Nisam protiv teza npr. od Friedmana, ne smatram taj porez štetnim nego neefikasnim kao "mjerom", odnosno bolje rečeno nefunkcionalnim cjepivom za problem koji imamo, a to je visoka razina najamnine u Zagrebu. Zato se time moraju baviti ekonomisti, a ne ležači na asfaltu. Kad počnete razvijati grad, kad se konačno napravi novi GUP, kad se grad krene širiti prema jugozapadu primjerice, kad ćemo imati ozbiljan novi fond stanova, kad konačno izgradimo te zgrade s priuštivim najmom, onda ćemo pustiti tržište da odradi svoje i vidjeti reakciju – nabrojala je D. Dogan te upitala: "Biste li vi možda ipak dali u najam svoju 'malu kuću u Sesvetu' samo da ne platite porez?".
Otvori KEKS Pay
