Ozelenjeni trgovi i javne površine, novi drvoredi, biciklističke staze, drukčija prometna rješenja...
Dio je to programa cjelovite obnove povijesne urbane jezgre metropole koja se u tišini priprema u Gradskoj upravi. Kako će stara gradska jezgra, Donji i Gornji grad, nakon te detaljne obnove izgledati?
Nećete je prepoznati – dosad su govorili u Gradu, a detalje i rezultate različitih istraživanja koje je provodilo 12 stručnjaka, od urbanista, arhitekata i konzervatora do sociologa, demografa i pravnika još uvijek, iako su pri kraju s izradom, tajnovito drže za sebe.
No daju naznake da kreiraju “okvir za ‘zelenu’ obnovu, a time i podlogu za ‘zeleni’ razvoj cijeloga grada usmjeren prema obnovi i dekarbonizaciji postojećeg građevinskog fonda”. Drugim riječima, zgrade će obnavljati tako da imaju gotovo nultu energiju, bit će visokih energetskih svojstava. Obnova će se temeljiti, kažu u Gradu, na očuvanju urbanog identiteta jezgre, unapređenju stanovanja i očuvanju susjedstva, programiranju sadržaja za gradske blokove, unapređenju mobilnosti i korištenju javnog prostora, osmišljavanju strategije seizmičkog očuvanja zgrada kulturne baštine i provođenju cjelovite protupotresne sanacije vrijednog građevinskog fonda. Proces je to, dodaju, koji će trajati od 15 do 20 godina.
Koliko riječ “neprepoznatljivo” ide u krajnost, odlučili smo ispitati u Gradu, no odatle tek otkrivaju da će imati dva scenarija, jedan tradicionalistički, a drugi avangardni. Sve će predstaviti javnosti na prvu obljetnicu potresa 22. ožujka, a potom će Zagrepčani odlučiti koja im se opcija više sviđa.
– Nakon široke javne rasprave, dalje se nastavlja razrada programa radi realizacije srednjoročnih i dugoročnih planova – kaže Ivica Rovis, pročelnik Zavoda za prostorno uređenje, gdje se izrađuje program i koji koordinira stručnjake i iz drugih ustanova. Vizura stare jezgre, govori, zaštićena je povijesna cjelina, a obnovit će, dodaje, ono što mogu, u skladu s planovima te propisanim pravilima. Urbanisti njegova zavoda s pripremama programskog okvira za cjelovitu obnovu počeli su ubrzo nakon razornog ožujskog potresa. Kasnije je i Zakonom o obnovi, u sklopu članka 12., propisana i izrada tog programa.
– Zakon je temeljen samo na konstrukcijskoj obnovi, nije zabranio onu cjelovitu, ali je definirano da je neće financirati. Mi smo se stoga odlučili fokusirati na sve ostalo, što nije pod zakonom – kaže Rovis.
Prvi je to put u povijesti Zagreba, ističe, da se nešto takvo radi. A koliko će sve to skupa stajati? Taj iznos iz Gradske uprave ne otkrivaju jer, kažu, financijski planovi još se izrađuju, a njima će se i definirati što je isplativo. Razvijat će se, kaže Rovis, i ekonomski modeli kojima će pomoći Zagrepčanima čiji su domovi stradali u potresu, no razmišlja se i o nekoj vrsti sufinanciranja troškova, što ne znači, dodaje, da će privatnim vlasnicima stanova kupovati, primjerice, novi namještaj. Koliki god bio ceh, a riječ je o milijunima, razmišljaju o prijavljivanju programa za novac iz EU fondova, za financijsko razdoblje od 2021. do 2027. godine.
U sklopu programa cjelovite obnove izradili su i pilot-projekt "Blok 19", u sklopu kojeg su istražili blok zgrada omeđenih Ilicom, Medulićevom, Frankopanskom i Dalmatinskom ulicom, a potom su, može se čuti u arhitektonskim krugovima, timu arhitekata koje predvode Marijan Hržić, poznat, među ostalim, po zgradi Cibone i Nacionalnoj sveučilišnoj biblioteci, te Krešimir Rogina, jedan od autora plivališta Mladost, povjerili da promisle konkretna arhitektonska rješenja za taj dio grada te da predlože modele obnove.
– Proveli smo tamo i sociološko istraživanje, anketu među ljudima koji tamo žive i rade i pitali ih što očekuju od obnove, tako da se i njihovi dojmovi uzimaju u obzir – kaže Rovis te dodaje da su tijekom prosinca prezentirani prvi rezultati sektorskih istraživanja te su utvrđena osnovna polazišta, usmjerenja i vizije te glavni ciljevi istraživanja.
A zašto sve to skupa rade kad je Vlada obećala da će se ona pobrinuti za obnovu Zagreba? Može se čuti da gradonačelnik Milan Bandić želi da njegova gradska uprava ostavi traga u povijesti metropole, na sličan način kako se grad promijenio nakon velikog potresa 1880. Predizborni trik, neki bi rekli, ili želja gradonačelnika da napravi nešto veliko za slučaj da ipak predstojeće izbore ne dobije.
No da je to način na koji treba promišljati gradsku jezgru, od proljetnog potresa upozoravaju iz Društva arhitekata Zagreba, a njegov predsjednik Tihomil Matković dodaje kako uz zelenu infrastrukturu i otvaranje blokova zgrada za javnost, treba razmišljati i o “interpolacijama”. Odnosno “ubacivanju” moderne arhitekture u povijesnu strukturu, no samo tamo gdje je, kaže Matković, to i dopušteno. Odgovor je to, zaključuju mnogi, na sve što radi HDZ-ova Vlada (ili obrnuto), a stalno nadmudrivanje oko toga što je tko napravio prvi traje otkako je Zagreb zadrmalo 5,5 po Richteru. Bandić radi u odnosu na državu paralelni sustav pomoći, to se vidi u nizu primjera, a primijetili su to neki dan i oporbenjaci u Skupštini pri izglasavanju gradonačelnikova prijedloga o izgradnji naselja za stradale u potresu u Svetoj Klari. – To je kao da govorite Vladi: “To što vi radite, radite sporo i loše, a mi ćemo bolje” – govorila mu je oporba.
Hoće li i Bandićeva ekipa razviti sličan sustav kao što je to učinila Vlada, prema kojem će 60 posto troškova konstrukcijske obnove financirati oni, 20 posto lokalne jedinice, a 20 posto vlasnici, tek je vidjeti, no sigurno je da trakavica serijala “Bandić vs. Vlada” još nije ni blizu svome kraju.
Zelena obnova, ili definitivno pretvaranje Zagreba u selo. Maknite ovoga bolesnika prije nego počne sa tim suludim planom.