Rade jedan od najstresnijih poslova na svijetu, a njihov tempo, dakako, ne može pratiti "običan" čovjek. Da bi netko bio liječnik treba biti pravi junak, a kako bi bio liječnik hitne medicine, treba biti superjunak. A oni su pak okupljeni u Hrvatskom društvu za hitnu medicinu koje je danas proslavilo svoj 30. rođendan.
- Zbrinjavanje hitnih bolesnika jedan je od najzahtjevnijih liječničkih poslova koji su godinama obavljali liječnici opće medicine u izvanbolničkim uvjetima odnosno specijalisti raznih specijalnosti u bolničkim uvjetima. Budući da taj posao zahtijeva objedinjeno i kompleksno znanje i vladanje nizom kliničkih vještina svih specijalnosti, stvaranjem specijalista hitne medicine dobit će se cjelovitiji pristup vitalno ugroženom bolesniku i značajan napredak u kvaliteti i zbrinjavanju. Svjesni potrebe za trajnom izobrazbom zbog unapređenja edukacije specijalizanata hitne medicine kao i svih liječnika koji su uključeni u rad hitne medicinske službe pokrenuta je Škola hitne medicine - zapisala je predsjednica društva prof. dr. Višnja Nesek Adam, koja je inače predstojnica Klinike za anesteziologiju KB "Sveti Duh", u knjizi "Monografija pisana srcem" s koautorom Mladenom Bušićem, ravnateljem KB "Sveti Duh".
Zato danas, zahvaljujući njoj i njenim kolegama, na tržište rada izlaze prve generacije liječnika koji su, kroz program edukacije, specijalizirali upravo hitnu. Dakle, Školu hitne medicine su pokrenuli Hrvatsko društvo za hitnu medicinu, Hrvatski zavod za hitnu medicinu i KB "Sveti Duh" te su prvi "učenici" u klupe sjeli u studenom 2014.
- Iako zapravo heroji, djelatnici hitne medicinske službe su skromni samozatajni i često zanemareni negdje u sjeni zdravstvenog sustava. Biti sposoban brzo reagirati i donositi odluke velika je vrijednost, a malo je ljudi koji su spremni preuzeti tu odgovornost. Ljudi koji su spremni preuzeti takvu odgovornost posebnog su kalibra i nema ih puno - navela je dr. Nesek Adam.
Uz nju je jedna od pokretačica društva i dr. sc. Ingrid Bošan Kilibarda, a na početku su imali svega 78 članova, dok danas broje preko 150 iz čitave Hrvatske.
"Inicijativa za osnivanje Sekcije hitne medicine pokrenuta je na skupu „Stručni dani Stanice za hitnu medicinsku pomoć Zagreb“, održanom u listopadu 1989. godine, kada je dobivena podrška više od 200 prisutnih liječnika. Početkom 1990. godine, uz potpis 50 liječnika zaposlenih u Stanici za hitnu medicinsku pomoć (SHMP) Zagreb, osnivanje Sekcije hitne medicine formalno započinje upućivanjem zahtjeva Glavnom odboru Hrvatskoga liječničkog zbora (HLZ) za odobrenje osnivanja Sekcije. Glavni odbor HLZ-a 21. svibnja iste godine donosi Odluku kojom se odobrava osnivanje Sekcije hitne medicine", stoji u "Hrvatsko društvo za hitnu medicinu - od osnutka do danas".
Osnivačku su skupštinu održali 12. lipnja 1990. godine u prostorijama Stanice za hitnu medicinsku pomoć Zagreb.
"Ovom događaju nazočili su liječnici iz svih dijelova Republike Hrvatske kojima je primarno područje djelovanja hitna medicina. Za prvu predsjednicu izabrana je Vlasta Jasprica-Hrelec, dr. med., voditeljica Medicinske službe u Stanici za hitnu medicinsku pomoć (SHMP), a za potpredsjednika Milan Kovačić, dr. med. Izabran je i Upravni odbor koji je uz predsjednicu i potpredsjednika brojio 11 članova. Obavijest o osnivanju Sekcije proslijeđena je Hrvatskom liječničkom zboru. Nešto kasnije, 30. lipnja 1990. godine, sastao se novi Upravni odbor i za drugu potpredsjednicu izabrao Angelu Vučković, dr. med., iz Hitne medicinske pomoći Rijeka, za tajnicu mr. sc. Ingrid Bošan-Kilibarda, iz SHMP-a Zagreb, za blagajnicu Dubravku Hochstädter, dr. med., i Viktora Baronicu, dr. med. za člana savjeta Liječničkoga vjesnika", stoji na stranicama knjige "Hrvatsko društvo za hitnu medicinu - od osnutka do danas".
