Od faraona Ramzesa i Herodota preko opere "Čarobna frula" i Grand Toura pa sve do Indiane Jonesa i Pink Floyda, nova izložba u Arheološkom muzeju uz pomoć primjera iz svijeta glazbe, književnosti, filma i stripa vodi na putovanje kroz stoljeća fascinacije starinama. – Ovo je projekt u sklopu kojega sam na poslu smjela slušati Davida Bowieja, čitati stripove i gledati filmove. Arheologija je odavno prešla granice struke i postala dio popularne kulture, a na izložbi to pokazujemo na zabavan i edukativan način – govori uz osmijeh muzejska savjetnica Jacqueline Balen, koja je, uz povjesničara filma Daniela Rafaelića, autorica postava.
Izložba je nazvana "Arheologija i popularna kultura", a njezin prvi dio posjetitelje vraća u antičko doba, gdje Herodot i egipatski princ Khaemwaset, sin Ramzesa II., simboliziraju začetke svijesti o očuvanju baštine. Khaemwaset je još u 13. stoljeću prije Krista obnavljao spomenike, a helenistički su ga romani pretvorili u junaka i čarobnjaka, što je dokaz, objašnjava autorski dvojac, koliko arheološki radovi mogu prerasti u mit. Renesansa je ponovno probudila strast za antikom pa djela Giulija Clovija, Janusa Pannoniusa i Cirijaka iz Ancone svjedoče o vremenu kada se putovalo u potragu za ruševinama i znanjem. U 18. i 19. stoljeću razvio se i običaj Grand Toura, velikog putovanja europskih plemića koji su skupljali starine i punili buduće muzeje. Posebno mjesto zauzimaju Pompeji, čije su freske i predmeti opčinili cijeli kontinent. Wolfgang Amadeus Mozart ondje je pronašao inspiraciju za "Čarobnu frulu", a bečki saloni i vile bogataša pretvorili su se u pompejske kulise.
Prava popkulturna eksplozija nastupila je pak 1922. otkrićem Tutankamonove grobnice. Filmski žurnali, fotografije Howarda Cartera i bogati nalazi obišli su svijet i pokrenuli lavinu fascinacije starim Egiptom. – Upravo je Tutankamon od arheologije stvorio globalni spektakl pa se motiv njegove grobnice 1925. u Splitu pojavio čak i u reklamama za čarape – tumači Rafaelić. "Tutankamon se više ne osvećuje onima koji diraju njegovu grobnicu, nego onima koji ne kupuju čarape i rukavice kod M. Mladina", njezin je sadržaj, koji opisuje i famu koja je vladala po pitanju arheologije. Uslijedio je val romana i filmova, od Agathe Christie i "Smrti na Nilu" do "Mumije" iz 1932. s Borisom Karloffom. Posebno poglavlje izložbe posvećeno je sedmoj umjetnosti i njezinu doprinosu stvaranju mita o arheologiji, poput hollywoodskih hitova "Kleopatra" i "Pad Rimskog Carstva" te avanturističkih serijala "Indiana Jones" i "Tomb Raider", koji su uvelike oblikovali način na koji publika zamišlja istraživače drevnih civilizacija.
– Mnogi misle da i dalje radimo s četkicama na pustinjskom suncu, kao što se prikazuje na filmu. Istina je, naravno, puno složenija i znanstveno rigoroznija, ali ti su stereotipi zabavni i popularizirali su našu struku – kaže J. Balen. Film je, dodaje Rafaelić, bio ključan za širenje fascinacije arheologijom u 20. stoljeću. – Indiana Jones postao je simbol, toliko da je Harrison Ford primljen za počasnog člana američkog Arheološkog instituta. To pokazuje koliko fikcija može pomoći znanosti – ističe. Na kraju postava naglasak se stavlja i na žene u arheologiji, od stereotipnih prikaza "dama u nevolji" do snažnih ikona poput Lare Croft, koju je utjelovila Angelina Jolie.
– Arheologinje u filmovima dugo su bile sporedne junakinje, no slika se mijenja. Lara Croft, koliko god bila fikcionalna, otvorila je prostor za ženske likove u arheologiji – objašnjava J. Balen. Izložba podsjeća i na to da su 1971. godine Pink Floydi u Pompejima snimili legendarni koncertni film, ali i to da je Madonna u svojoj umjetničkoj vizualnoj mitologiji često koristila motive antičkih božica. Panel posvećen moći simbola pritom dokazuje da arheologija i popularna kultura dijele istu fascinaciju ikonama, bilo da je riječ o faraonima ili pop-divama. Muzej je u prikupljanje građe za postav uključio i publiku pa su Zagrepčani donirali ploče, stripove, knjige, igračke. Namjeravaju kreirati i razne popratne proizvode, poput društvene igre i stripa, a organizirat će, među ostalim, i pedagoške aktivnosti te pub kviz. Izložba je pak otvorena do 1. veljače.
Otvori KEKS Pay
