Na čak 120.000 kvadrata prostire se najveće ilegalno odlagalište otpada u Zagrebu, u šumi u Ježdovcu. Godinama se ondje ostavljaju cigla, beton, plastika, željezo, razna ulja... Zbog toga su nestale bare u šumi, ali i ptice močvarice čije je stanište uništeno, a ugrožen je i velik dio stanovnika naselja koji vodu crpe iz bunara. Enormne količine smeća bacaju se u šumu, kaže predsjednik Gradske četvrti Novi Zagreb – zapad Jadranko Baturić, putem različitih prilaza koji se teško mogu kontrolirati.
Komunalni redari na meti
Rak-rana je to četvrti, ističe Baturić, ali i velika ekološka prijetnja cijelom gradu. Bilo je na teritoriju četvrti koji ima više od šest tisuća hektara i drugih ilegalnih deponija, ali nijedan toliko velik kao u Ježdovcu. Problem je to koji se ne može riješiti bez upletanja nekoliko institucija, dodaje Baturić, prvenstveno Ministarstva zaštite okoliša. Njegovu je Sektoru inspekcijskog nadzora Grad Zagreb proslijedio sve na što su naišli tijekom godina kontrole lokacije, a komunalno je redarstvo, dodaje pročelnik Ureda za izgradnju Dinko Bilić, nekoliko puta zatražilo asistenciju policije zbog toga što su djelatnike napadali vozači kamiona koji ondje bacaju smeće.
– Nadzorom na terenu i snimkama kamera na križanju Ježdovečke ulice i odvojka evidentirano je da je riječ o desetak teretnih vozila s raznim otpadom, a uz asistenciju policije utvrđen je i identitet prekršitelja. Komunalno je redarstvo, sukladno ovlastima, pokrenulo postupke prema vlasnicima, odnosno posjednicima nekretnina na koje je otpad odbačen kako bi se one sanirale, a i dalje nadzire spornu lokaciju – kaže Bilić.
Taj je problem samo jedan od mnogih vezanih uz otpad koji muče tu četvrt. Što bi se ondje, a i u drugim dijelovima Zagreba, još moglo poboljšati, odlučili smo provjeriti pišući serijal članaka iz svih 17 gradskih četvrti. Obići ćemo ih te pobrojiti glavne probleme, a odgovore potražiti u Zagrebačkom holdingu. Prva je stanica Novi Zagreb – zapad, četvrt u kojoj u 27.258 kućanstava živi 58.103 ljudi. Budući da je jedan njezin dio na rubnom dijelu grada, neobična je brojka od samo 1632 podijeljena kompostera za biootpad.
– Veći dio građana kompostira i biootpad stavlja na hrpu u vlastitu dvorištu, no nisu spremni nositi ga u kompostere – kaže Baturić i naglašava da je potrebno raditi na edukaciji. Spremnici za biootpad, ističu u Holdingu, stići će na još 10.000 adresa, a podijelit će i one za papir, i to u 2500 kućanstava. Stanovnici se žale, dodaje Baturić, i na premalo košarica za pseće fekalije, no zadovoljni su jer im je u susjedstvu najstarije reciklažno dvorište, na Kajzerici, a nedavno je otvoreno i ono najmodernije, u Svetoj Klari.
Iz kontejnera više ne kipi
– Vijeće Gradske četvrti donijelo je odluku da se sagradi i reciklažno dvorište u Lučkom. Sad čekamo odluku Grada. Kad bi se sagradilo, imali bismo pokrivene sve dijelove četvrti – kaže Baturić.
Imaju stanovnici zapadnoga dijela Novog Zagreba i 58 zelenih otoka, a prema prijedlogu Vijeća, razmotrit će se još 27 lokacija za njihovo postavljanje.
– Jedno smo vrijeme imali i problema sa spremnicima iz kojih je kipio razni otpad. Tih slika na ulicama više nema jer je Vijeće osiguralo dodatnih milijun kuna za češći odvoz kako se građanima ne bi povećali računi – kaže Baturić.
>> Pogledajte kako će izgledati rotor u Remetincu nakon obnove
Možete vi postaviti na stotine raznih kontejnera za prikupljanje "raznolikog otpada", a nema se kuda sa recikliranim komponentama? Sve to obično završi na "zajedničkom brdu smeća"! Uzalud Vam trud "svirači"!