Prvo, proglašenje katastrofe. Zatim gradnju montažnih kućica od drveta, poput finskih modela, za sve stanovnike čije su kuće označene crvenom ili žutom naljepnicom. Naravno, o stopostotnom trošku države. I konačno, obustavu ovrha za sve obitelji su u potresu izgubile dom te storniranje režija za one koji trenutačno žive u kontejnerima ili drugim teškim uvjetima.
Tko zna kad će obnova
Ukratko, da i Podsljeme, epicentar potresa koji je u ožujku na tom području oštetio 2379 objekata, izmjenama Zakona o obnovi bude stavljeno u isti položaj kao Banovina u dopisu Vladi apelira Krešimir Kompesak, predsjednik Vijeća te gradske četvrti, frustriran načinom na koji se reagiralo nakon zagrebačkog udara.
– Kontejneri za smještaj stanovnika koji su ostali bez svojih domova čekali su se mjesecima, a usto su bez sanitarnoga čvora i imaju problema s grijanjem i hlađenjem. A kako obnova još nije ni približno počela, ljudi su osuđeni živjeti u zastarjelim kontejnerima i garažama, i to gotovo godinu dana nakon potresa – objašnjava Kompesak situaciju. Mnogi su, dodaje, krenuli i u popravak objekata o vlastitom trošku jer nemaju gdje živjeti, a tako sanirane kuće, ističe, opasne su na tom trusnom području. Pa želi da se, kaže, pomogne onima koji su ostali bez svega.
– Ako ikome, barem onima socijalno najugroženijima, bakama i dedekima kojima ne treba ništa osim tople sobe, kuhala i tuš-kabine – govori Kompesak.
Sličan dopis nije poslao i gradonačelniku Milanu Bandiću jer su, kaže, izmjene regulative ipak u nadležnosti Vlade i Sabora, ali od njega je zatražio da se za najugroženije nabave posebne mobilne kućice, koje bi imale sve što je obitelji potrebno za human život: sanitarni čvor, tuš-kabinu, malu kuhinju i osnovni namještaj.
– Odgovorio mi je da mu pošaljem popis ljudi i lokacija te sam pronašao 13 takvih obitelji. Nisam još dobio povratnu informaciju, ali izgleda da je Grad zainteresiran za pomoć – ističe Kompesak.
Jedna takva mobilna kućica otišla bi Mirku Jurinu, koji trenutačno sam stanuje u kontejneru od 15 kvadrata pokraj obiteljskog doma koji je dobio crvenu naljepnicu. Nisu to uvjeti za život, kaže Jurin, jer nema tuša, kuhati mora u kući koja bi se svakog časa mogla srušiti, a sustav za grijanje u kontejneru mu se pokvario pa koristi doniranu grijalicu.
– Mislim da je meni super u odnosu na one na Baniji, ali volio bih ostatak života provesti negdje gdje se barem mogu redovito otuširati, a ne da jednom mjesečno idem k bratu – govori Jurin. A ne bi bilo loše, dodaje, da dobije i novu montažnu kuću.
– Slažem se s Kompesakovom idejom, trebalo bi nam pomoći u obnovi ili barem u nastavku nekog normalnog života – kaže Jurin.
Dubrava podržava inicijativu
Podsljeme, ističe Kompesak, ne čini samo njegovu četvrt nego i one susjedne, a inicijativa je natjerala na razmišljanje i Damira Oniška, šefa Gornje Dubrave. Ona je pak druga u potresu najoštećenija zagrebačka četvrt. I kaže da će uskoro o tom pitanju početi razgovarati s kolegama iz Vijeća.
– Podržavam Kompesaka. Ova tema jedna je od točaka sljedeće sjednice Vijeća. Učinit ćemo sve što možemo da pomognemo ljudima s područja četvrti koji su ostali bez svega – kaže Oniško.
Treba samo dobro zapamtiti odnos drzave prema Zagrebu obnovi i potresu I tako se odnositi