Ribarnica je pretvorena u kafić, prodavače se može nabrojiti na prste jedne ruke, u unutarnjem dijelu rade samo pekara i kiosk s piletinom. Branimirova tržnica zaštićeno je kulturno dobro, bila je jedna od najpopularnijih u Zagrebu, no prošlo je već mnogo godina otkako je normalno radila, a danas je gotovo potpuno zapuštena. Velika galerija koju smo nedavno objavili pokazuje kako tržnica sada izgleda, no čini se da ona ipak nije posve zaboravljena.
U skoroj budućnosti trebao bi se, kako se može vidjeti na gradskim stranicama, raspisati javni arhitektonski natječaj za izradu idejnog rješenja rekonstrukcije Branimirca, a prije toga provest će se i program za njegovu provedbu. – Branimirova tržnica jedna je od četiri najstarije gradske tržnice, od značaja za identitet Grada Zagreba te je radi dobivanja što kvalitetnijeg rješenja za uređenje gradskih površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje građevina u postupku obnove i modernizacije tržnice, potrebno provesti javni arhitektonski natječaj za izradu idejnog rješenja rekonstrukcije Branimirove tržnice – stoji u obrazloženju dokumenta objavljenog u Aktima gradonačelnika.
Nije to, treba ipak spomenuti, prvi put da se planira velika rekonstrukcija Branimirove tržnice, otvorene još tridesetih godina prošlog stoljeća. Značajan dio placa srušen je 2015. godine, s obećanjima skorašnje obnove, kada je uklonjena većina metalnih kioska koji su obrubljivali tržnicu na strani Šubićeve.
Prije osam godina, pak, raspisan je natječaj za projektnu dokumentaciju vrijedan tadašnjih milijun i pol kuna, a glavna ideja tada je bila na placu ujediniti ponudu malih, ekoloških proizvođača “za čije će podrijetlo i kvalitetu proizvoda kontrolom jamčiti stručna gradska tijela, ustanove i državne inspekcije”. Osim same plohe tržnice, kako je pisalo, trebala se rekonstruirati i središnja zgrada, a a na vanjskom se području planirala gradnja staklenih paviljona. Na prvom katu zgrade tržnice trebali su se smjestiti prostori za predavanja, seminare i edukacije, ali i “pokazna kuhinja ili restoran specifične prehrane, namijenjen osobama s posebnim režimom hranjenja poput oboljelih od dijabetesa ili celijakije”.
Rekonstrukcija zgrade podrazumijeva rušenje stropne ploče prizemlja te dizanje vijenca i novo jednovolumensko drveno krovište – stoji u dokumentaciji koju je objavio Grad, a u kojoj se, također, navodi kako će se rušiti svi vanjski zidovi, a pročelje će se potpuno izvesti u staklu.
Drugi i treći kat bili su rezervirani za urede, a prostor ispred središnje zgrade trebao je postati centralno mjesto za sajmove i događanja. – Na plohi trga, pretežno na sjevernoj strani, predviđaju se montažni objekti u formi staklenih paviljona s krovom boje i identiteta šestinskih kišobrana. Unutar njih planiraju se ugostiteljsko-prodajni sadržaji te prodaja cvijeća – rekli su nam tada u Gradu.
To je bilo 2018. godine, a dodatne komplikacije pojavile su se nedugo kasnije, kada se na idejni projekt očitovao Gradski zavod za zaštitu spomenika, koji je tražio, između ostalog, da se izradi i konzervatorski elaborat sa svim studijama kako bi se utvrdilo što se od onoga što je preostalo smije rušiti, a što ne. Početak radova tako se "prebacio" na 2021. godinu no to se, dakako, nije dogodilo. I to je bila zadnja informacija o sudbini derutnog placa, a hoće li se nakon arhitektonskog natječaja, koji je sad u planu, išta uistinu i pokreti, preostaje vidjeti.
Otvori KEKS Pay
Samo obećanja a realizacija nula.Nigdje ništa nije dovršeno i napravljeno kako treba.