Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
META VANDALA

Obišli smo spomenike u Zagrebu i šokirali se: Krleža blatan, a po Zagorki se neprestano šara

Zagreb: Hranjenje golubova na Trgu kralja Tomislava otežava ?iš?enje zelenih površina
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
1/14
06.06.2023.
u 10:00

Na Zagorkinim skutim pronašli smo nekoliko žvrljotina, a cijela Zagorkina oprava blatna je i zaprljana izmetom. Smećkaste nijanse na spomeniku pjesnika i boema Tina Ujevića kao da su upotpunile njegov izgled, koji danas kopiraju mnogi suvremeni boemi i umjetnici.

Izgledaju kao da bi im svima tuširanje dobro došlo. Turistička sezona u Zagrebu samo što nije počela, a spomenici hrvatskim velikanima izgledaju kao da ih već dugo nitko nije očistio. Osim kiše koja u kombinaciji s blatom i izmetom golubova na njima ostavlja blatnjave rezance, mnogi su i zašarani.

Trebaju im i višejezični potpisi

U šetnji centrom uvjerili smo se da ne postoji spomenik koji nije barem malo zaprljan. Osim možda Andrije Kačića Miošića na raskrižju Mesničke s Ilicom. U usporedbi s ostalima, pjesnik iz 17. stoljeća doima se kao pravi čistunac, jedino što mu je zbog oksidacije s vremenom fratarska mantija poprimila zelenkastu patinu. A i njegovu podestu dobro bi došla restauracija jer pri vrhu ima veliku pukotinu, koju je vrlo vjerojatno zaradio u potresu.

Kip korpulentnog Miroslava Krleže što se kočoperi pod Gvozdom prepun je smeđih mrlja i ogrebotina, a s njega "curi" prljavština u rezancima. Spomenik bardu hrvatske književnosti blato ima čak i u uhu pa se doima poput ušnog voska. Očito ga kletva panonskog blata o kojemu je rado pisao proganja i u zagrobnom životu. Iako smo uočili podosta brazgotina, kao da je netko po njemu intervenirao švicarskim nožićem, srećom, izgleda da prijeteća, mrka pojava ipak obeshrabruje one koji vole žvrljati po spomenicima, tako da nijedan potpis ni skaredan crtež na Krleži nismo pronašli.

Zagreb: Hranjenje golubova na Trgu kralja Tomislava otežava ?iš?enje zelenih površina
1/14

To se ne može reći za njegovu suvremenicu, književnicu i prvu novinarku u ovom dijelu svijeta Mariju Jurić Zagorku. Na skutima njezina spomenika u Tkalčićevoj, zagrebačkoj ulici koju turisti najviše pohode, pronašli smo nekoliko žvrljotina, a cijela Zagorkina oprava blatna je i zaprljana izmetom.

Smećkaste nijanse na spomeniku pjesnika i boema Tina Ujevića kao da su upotpunile njegov izgled, koji danas kopiraju mnogi suvremeni boemi i umjetnici. Ujević je na svom prepoznatljivom šeširu dobio i naljepnicu Bad Blue Boysa "Dinamo '86", koja mu se također dobro uklopila u styling.

Kip bana Josipa Jelačića na trgu koji po njemu nosi ime u boljem je stanju nego što je bio prije nekoliko godina kada se puno pisalo o njemu kao omiljenom toaletu zagrebačkih golubova. Izgleda da je u međuvremenu očišćen, no bijelo-smeđe mrlje od izmeta ponovno su aktualne pa neveseo "dodatak" na njegovu odijelu i konju Emiru obilazi svijet jer ih bilježe turisti na stotinama selfija u podnožju spomenika.

– Ban Jelačić oslobodio je Hrvate od kmetstva, bilo bi red da njegov kip netko oslobodi od golubljeg izmeta – cinično govori umirovljenik Rudi. Živi u Jurišićevoj i svaki dan je na Trgu pa ga neoprani kipovi "jako srde", kao i gotovo neprimjetan natpis u podnožju kipa.

Opet žvrljotine i na "Suncu"

– Nitko od turista ne vidi što piše, no pokraj Jelačića barem piše nešto, dok ostali kipovi velikana stoje bez ikakva objašnjenja kao da su bezimene figure u prostoru, a ne ljudi koji su stvarali hrvatsku povijest i književnost. Sramota – kaže Rudi te dodaje da bi se trebala pokrenuti inicijativa da spomenici dobiju svoje višejezične potpise.

"Prijatelji golubova" su i kipovi književnika Petra Preradovića na Cvjetnom trgu, kao i prvi hrvatski kralj Tomislav ispred Glavnog kolodvora. Golubovi na njima imaju stalni dnevni boravak pa se obojica, onako okružena jatima "vještih pilota od perja", doimaju kao da su njihovi zapovjednici. I obližnji otac domovine Ante Starčević u niši pokraj Gradske knjižnice 200. je obljetnicu rođenja dočekao oronuo i prepun izmeta.

05.06.2023., Zagreb - Kipovi koji su turisticka atrakcija neodrzavani su i dosta prljavi. kip Ante Starcevic Photo: Slaven Branislav Babic/PIXSELL
Foto: Slaven Branislav Babic/PIXSELL, ilustracija

Nekoliko mjeseci nakon temeljite restauracije išarano je i "Sunce" Ivana Kožarića u Bogovićevoj, a broj žvrljotina raste iz mjeseca u mjesec. Izgleda da je u posljednje vrijeme vandaliziranje spomenika u metropoli postalo trend. Krajem ožujka netko je tako poskidao sve križeve na crkvama s makete Zagreba na početku Cesarčeve.

Počinitelj ove vandalističke intervencije nikada nije otkriven, a misterij je i tko je oskvrnuo kip svetog Jurja, koji sa sklupčanim zmajem pod nogama čuva Majku Božju od Kamenitih vrata. Koplje kojim se hrabro borio sa strašnom nemani sada je kraće i umjesto prema naprijed, strši u vis. Po oštećenju spomenika sv. Jurja na Trgu Braće Hrvatskoga Zmaja izvršen je očevid i fotografirano njegovo stanje, kažu u Gradu.

– Na brončanom dijelu spomenika vidljivo je oštećenje izvorne patine, tragovi korozije te nakupine štetne patine i nečistoća. Odlomljeno je koplje koje sv. Juraj drži u desnoj ruci. Odlomljeni dio koplja zataknut je uz ruku i tijelo sv. Jurja. Na kamenom dijelu spomenika vidljivi su tragovi procurivanja korozije s bronce te nakupine onečišćenja, mahovina i algi. Slijedom navedenoga, Gradskom uredu za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet dostavljene su fotografije zatečenog stanja spomenika s molbom za nadležno postupanje u cilju hitne sanacije i obnove – piše u odgovoru na naše pitanje.

A na pitanja kada misle očistiti nakupine algi, izmeta, blata i ostala oštećenja na spomenicima hrvatskih velikana iz Grada odgovaraju kako se radovi na spomenicima, spomen pločama ili sakralnim obilježjima izvode po dojavi o oštećenju, odnosno onečišćenju. Prijavu o nastaloj šteti dostavljaju nadležne gradske službe, ali i sugrađani.

-Ukoliko su spomenici zaštićeni kao kulturno dobro ili se nalaze u zaštićenoj cjelini, sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, za sve radove potrebno je izraditi elaborat restauratorskih radova i ishoditi prethodno odobrenje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Po dobivenom odobrenju na navedeni elaborat, pristupa se potrebnim restauratorskim radovima prema ugovoru za radove na održavanju spomenika. Za one koji nisu kulturno dobro i ne nalaze se u zaštićenoj cjelini nije potrebno ishoditi prethodno odobrenje Zavoda, već se prema elaboratu restauratorskih radova i ugovoru za radove na održavanju spomenika izvode radovi, što vodi nadležni Gradski ured za obnovu - objašnjavaju iz grada. 

Naglašavaju kako je u tijeku i postupak javne nabave za radove na održavanju spomenika na području grada Zagreba, a planirana sredstva iznose 400.000 eura. Po sklopljenom ugovoru planirat će se izvođenje restauratorskih radova na zagrebačkim spomenicima.

-Što se tiče postavljanja pločica sa imenom na svakom spomeniku u Gradu Zagrebu, kao i u svim drugim europskim i svjetskim gradovima, ne postoji takva praksa unificiranog obilježavanja javnih spomenika, obzirom da je prezentacija svakog umjetničkog djela uvjetovana samim likovnim izričajem i ambijentalnim specifičnostima lokacije na kojoj se nalazi - poručuju. 

>> Video: Nikad viđene snimke 41. Večernjakove biciklijade 

 

Komentara 8

TM
trade_mark
12:51 06.06.2023.

slika i prilika građana ovoga grada. nema ni kulture ni poštovanja. a kakve su nam tek fasade? gdje je policija?

DO
dotur
13:01 06.06.2023.

Stanovnici centra najviše mrze Zagreb. Ne održavaju svoje fasade, unutrašnjosti zgrada i dvorišta su im je jedan veliki štakornjak i vi očekujete da ti likovi brinu o spomenicima u centru? SDP i MOŽEMO su od centra Zagreba napravili Bronx. Glumataju neku urbanost, kulturu i autohtonost, a najobičniji su dotepenci i potomci doseljenika nakon 1945. godine koji ne brinu o imovini koju su na silu uzeli.

DU
Deleted user
23:33 07.06.2023.

Najbolje rjesenje su kamere. Tu se lijepo vidi tko to radi. I treba kaznjavati. To sigurno ne rade zagrepcani.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije