Posjetitelji se njome nisu mogli šetati čak 130 godina, a u sebi čuva pravu malu riznicu od gotovo tisuću biljnih vrsta. Riječ je o Alpinumu, najstarijoj kamenjari Botaničkog vrta, koja je postojala još u izvornim nacrtima njegova osnivača Antuna Heinza. Kamenjara se mogla tek obilaziti okolo-naokolo, no po strmim se, oronulim i nesigurnim stazicama nije smjelo uspinjati do vrha. Na njemu je svojedobno bio podignut čak i neugledni, visoko zidani vodovodni šaht.
Ali od jučer, kada je zagrebačka zelena oaza ponovno otvorila svoja vrata nakon zimske stanke, posjetitelji mogu otkriti tajne uređenog Alpinuma, a da ih on zaista krije mnogo, potvrđuje nam dr. sc. Sanja Kovačić, stručna savjetnica pri Botaničkom vrtu. Ponosno nam pokazuje fotografiju koja datira u jednu od posljednjih godina kada se ovoj kamenjari moglo pristupiti. Sada su, kaže, presretni što napokon mogu ponuditi posjetiteljima da se sami uvjere u to kakva sve botanička čudesa ondje rastu.
Jasminu punom sjaju
– Ljudi su nas stalno ispitivali "pa što se nalazi gore, zašto onamo ne možemo ići?", stoga nam je drago da im napokon možemo dati konkretne odgovore. Trudimo se da kamenjara bude održavana u skladu s vremenom u kojem je nastala pa tako imamo i nekoliko originalnih stazica do vrha. Neke smo morali razmaknuti da ljudi mogu gore, a i dio kamenja je zbog zuba vremena, ali i potresa, utonuo u zemlju – govori S. Kovačić i dodaje da je bilo potrebno mnogo truda da bi Alpinum mogao biti dostupan posjetiteljima.
Ono što je više od sto godina priječilo njegovo otvaranje, objašnjava, jest činjenica da su u kamenjari rasli borovi koji su zaklanjali druge biljke od sunca i tako im onemogućavali da normalno rastu. Tek kada su stara stabla došla do kraja svog životnog vijeka, botaničari su ih mogli posjeći i urediti kamenjaru. A ona je dom bilja koje u prirodnim uvjetima raste na planskim obroncima iznad dvije tisuće metara nadmorske visine.
– Oduvijek se ovdje sade uz uresne trajnice iz čitavog svijeta, uključujući ugledne predstavnike hrvatske flore. Već u siječnju i veljači žutim cvjetovima cvate rani jasmin, najstariji stanovnik Alpinuma koji je vjerojatno ovdje bio još prije Prvog svjetskog rata. On je pravi ljepotan koji se u punom sjaju može vidjeti već sada. Ovdje raste i mnogo lukovica poput ukrasnih šafrana, patuljastih perunika, presličica i sunovrata. Na sjevernoj strani kamenjare žubori maleni vodopad, izvorno izgrađen 1891. i obnovljen 2019. – opisuje nam S. Kovačić, ali domeće da, nažalost, zbog zagađenog i suhog zraka koji je karakterističan za ovaj dio metropole brojne osjetljive planinske vrste prežive tek kratko vrijeme pa na njihova mjesta moraju saditi kultivare koji se lakše mogu prilagoditi uvjetima gradskog života i klimatskim promjenama.
>> GALERIJA: Obišli smo atrakciju Botaničkog vrta kojom posjetitelji nisu mogli prošetati posljednjih 130 godina
Uskoro i mediteranske kulture
Unatoč tome što su neke od njih već su sramežljivo krenule provirivati, ističe da će se prava ljepota Alpinuma moći vidjeti u travnju i svibnju pa očekuju puno zainteresiranih lica u Botaničkom vrtu, ali posjetitelje mole da se pridržavaju pravila koja su postavili ispred kamenjare kako ne bi ugrozili rast biljaka.
A uz Alpinium spremaju u skorijoj budućnosti otvoriti i kamenjaru s kulturama karakterističnim za mediteransku klimu. Planiraju i uređenje drugih objekata u Botaničkom vrtu te brojna događanja za novu sezonu.
– Imat ćemo Dane tulipana i Dane perunika kad budu procvali. U svibnju organiziramo Dane Botaničkog vrta pa će tada ulaznice biti besplatne za sve posjetitelje, a tijekom godine pripremamo i koncerte, izložbe te predstavljanja knjiga – kaže S. Kovačić te poziva Zagrepčane da obilaze zelenu oazu koja je do kraja ožujka ponedjeljkom i utorkom otvorena od 9 do 14.30, kada je ulaz besplatan, a od srijede do nedjelje od 9 do 16 sati.
