Od pjesnika i znanstvenica do sportašice koja je pokorila svjetski vrh i udruge koja je uspjela srušiti zakon na Ustavnom sudu – Gradska skupština izglasala je dobitnike ovogodišnje Nagrade Grada Zagreba, koja će im, po tradiciji, biti uručena na Dan grada.
"U znak javnog priznanja za osobite uspjehe, ostvarenja i zasluge u radu dodjeljuje se Nagrada Grada Zagreba“, stoji u zaključku koji je po htinom postupku došao na dnevni red desete sjednice. Nagrađen je Branko Čegec, jedna od ključnih figura hrvatske književne scene od 80-ih naovamo. Diplomirao je jugoslavistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a vrlo rano ulazi u urednički rad – najprije u Poletu i Pitanjima, zatim kao glavni urednik Quoruma i Oka. Početkom 90-ih pokreće izdavačku kuću Meandar, kroz koju profilira niz autora i književnih pravaca. Bio je i predsjednik Goranova proljeća te pokretač Centra za knjigu i časopisa Tema. "Pjesme su mu prevođene na više jezika i uvrštene u tridesetak antologija“, stoji u zaključku, a objavio je dvadesetak knjiga koje obuhvaćaju poeziju, esejistiku i kritiku.
Nagrađen je i Marko Pogačar, autor koji je već u ranim godinama stekao status jednog od najprevođenijih suvremenih hrvatskih pjesnika. Njegov opus uključuje 18 knjiga, a objavljivan je diljem Europe i izvan nje. Samo tijekom 2025. objavio je više naslova, među njima Esej o noći i Kras, psihogeografija, ali i međunarodna izdanja svojih radova. Uz književnost, okušao se i u glazbi te filmu, a kontinuirano sudjeluje u kulturnom životu Zagreba kao urednik, kolumnist i organizator. U zaključku se ističe njegova višestruka aktivnost i međunarodna vidljivost. Kazališnu scenu predstavlja Anica Tomić, redateljica i profesorica koja djeluje na domaćoj i europskoj sceni. Nakon studija kroatistike i komparativne književnosti, završava režiju na Akademiji dramske umjetnosti, a potom radi u kazalištima od Ljubljane do Berlina. Njezine predstave često se bave društvenim tenzijama, nasiljem, položajem žena i marginaliziranih skupina. "U predstavama propituje represivne društvene mehanizme i njihove posljedice“, navodi se u zaključku, uz podatak da je dobitnica tridesetak nagrada.
U znanstvenom području nagrada za Rosu Karlić vezana je uz konkretne međunarodne rezultate. Riječ je o znanstvenici koja djeluje u području molekularne biologije i bioinformatike, a u 2025. objavila je dva rada u časopisu Nature Communications. Jedan od njih, kako stoji u zaključku, bavi se „staničnim podrijetlom tumora koristeći podatke o kromatinskoj pristupačnosti i metode strojnog učenja“, dok drugi razvija modele za sigurniju primjenu CRISPR tehnologije. Vodi i projekt OSTEO-ATLAS koji se fokusira na evoluciju tumora. Dugogodišnji rad u teorijskoj fizici prepoznat je kod Blaženke Melić, znanstvene savjetnice na Institutu Ruđer Bošković. Njezina istraživanja teških kvarkova i njihovih interakcija dio su međunarodnih znanstvenih pregleda, a u zaključku se navodi kako je objavila 54 rada, većinom u najvišoj kategoriji časopisa, s više od 1600 citata. Time je hrvatsku znanost pozicionirala unutar globalnih istraživačkih tokova.
U medicini je nagrađena Anna Mrzljak, hepatologinja i voditeljica transplantacije jetre u KBC-u Zagreb. Njezin rad obuhvaća i kliničku praksu i znanstveni doprinos, a u zaključku se ističe da je „uvela suvremene europske standarde i pridonijela jačanju nacionalnog programa transplantacije jetre“. Aktivna je i u međunarodnim stručnim tijelima te u javnozdravstvenim kampanjama.U području edukacijske rehabilitacije priznanje ide Borki Teodorović, jednoj od najistaknutijih stručnjakinja u tom području. Kao profesorica obrazovala je generacije stručnjaka, a kroz Udrugu za promicanje inkluzije razvila modele skrbi koji osobama s intelektualnim teškoćama omogućuju život u zajednici. "Modeli razvijeni pod njezinim vodstvom postali su primjer dobre prakse“, stoji u zaključku.
Sportski dio liste predvodi rezultat koji se ne mora dodatno tumačiti – sezona 2024./25 Zrinke Ljutić završila je osvajanjem Malog kristalnog globusa u slalomu. Uz tri pobjede u Svjetskom kupu i ukupno devet plasmana na postolje, zaključak jasno navodi da je „postala najbolja slalomašica svijeta“. Njezini rezultati, uz kontinuitet plasmana u vrhu, svrstavaju je među najuspješnije hrvatske sportašice posljednjih godina. Tigran Gorički, nagrađen posmrtno, bio je jedna od ključnih figura hrvatske gimnastike – kao sportaš, trener, sudac i izbornik. Posebno se ističe njegov rad s Marijem Možnikom i razvoj elementa na preči koji je ušao u međunarodni pravilnik. Uz to, projektirao je i opremao gimnastičke dvorane u Zagrebu. Spoj sporta i društvenog angažmana vidi se u radu Taekwondo kluba Čigra, koji osim natjecateljskih uspjeha provodi i inkluzivne programe. "Radi s djecom iz socijalno ugroženih obitelji i osobama s invaliditetom, osiguravajući im pristup sportu i razvoj životnih vještina“, navodi se u zaključku.
U novinarstvu je nagrađena Barbara Matejčić, koja već gotovo dva desetljeća djeluje kao neovisna novinarka. Njezin rad fokusiran je na teme ljudskih prava, nasilja nad ženama i marginaliziranih skupina. Tijekom 2025. objavila je niz istraživačkih projekata, uključujući serijal o ginekološkom nasilju i međunarodno nagrađeni rad o migrantima.U zaključku se ističe njezina „profesionalna hrabrost i dosljednost u radu bez institucionalne zaštite“.
Među organizacijama, Restart se ističe kao ključni akter dokumentarnog filma u Hrvatskoj. Djeluje gotovo dva desetljeća, a kroz produkciju, distribuciju i edukaciju razvija cijeli sektor. Njihov film Fiume o morte! osvojio je šest Zlatnih arena i europsku nagradu, što ga svrstava među najuspješnije domaće dokumentarce. Studentsku kulturnu scenu predstavlja Savez studenata FER-a, koji kroz KSET već pola stoljeća organizira koncerte, radionice i edukativne programe. „KSET je ostavio neizbrisiv trag u povijesti Zagreba“, stoji u zaključku, uz niz događanja koja su oblikovala alternativnu scenu. Tradiciju i folklor čuva HKPD „Bosiljak“, društvo koje djeluje od 1896. i danas okuplja više od 150 članova. Njegova uloga je očuvanje izvorne kulturne baštine, posebno u uvjetima urbanizacije koja prijeti njezinu nestanku. Konačno, konkretan pravni iskorak donijela je Udruga „Sjena“, čija je inicijativa dovela do odluke Ustavnog suda kojom su ukinute diskriminatorne odredbe Zakona o osobnoj asistenciji. „Sud je utvrdio da osobna asistencija nije socijalna povlastica, već ustavno pravo“, stoji u zaključku.
Otvori KEKS Pay
možemovski ljevičari podijelili nagrade jugonostalgičarima.