Nabasali su na lane na Medvednici, uzeli ga, unijeli u automobil, dovezli se pred azil za nezbrinute životinje u Dumovcu i stavili ga u ruke dežurnog hvatača. Na lanetu je još uvijek bila pupkovina pa su u azilu procijenili da je staro maksimalno jedan dan. A potom su i njegovim “spasiteljima” objasnili da oni to baš i nisu. Jer su ga, zapravo, oteli njegovoj majci koja se sakrila kad su se oni približili.
– Problem je to koji se pojavljuje u ovo doba godine, kad je vrijeme lanjenja, a samo protekli vikend imali smo nekoliko sličnih slučajeva. Dva puta uspio sam ljude koji su me zvali odgovoriti od toga da uzmu lane koje su pronašli pokraj Dotrščine i Markuševca, a treći put su ga, nažalost, sami donijeli. No objasnili smo im da ga moraju vratiti tamo gdje su ga našli – govori Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta, koji upravlja Azilom Dumovec. Upozorava na još jedan stereotip – vraćanje laneta u prirodu u trenutku kad je već bilo u kontaktu s čovjekom ne znači da će ga majka odbaciti zbog ljudskog mirisa.
– Njen instinkt jači je od bilo kojeg mirisa. Srne žive praktički u centru Zagreba i navikle su se na prisutnost ljudi – kaže ravnatelj Zoološkog vrta i dodaje da se često ljudi, kad vrate lane u prirodu, sakriju ne bi li se uvjerili da će majka doći po njega.
– Čekaju pola sata i kažu: “Mama nije došla”, a ne razmišljaju da ona ne dolazi zato što su oni tamo. Lane proizvodi specifičan zvuk kojim doziva majku, kad se ljudi potpuno maknu, priroda učini svoje – govori Skok i apelira da se zdravo lane, kad ga se vidi u prirodi, uopće ne dira te da se, kad ga se uzme iz šume, krši nekoliko različitih zakona, a među njima su i Zakon o lovstvu, Zakon o zaštiti životinja... Prvih nekoliko dana lane uči hodati, nesigurno je na nogama i ne može brzo i daleko trčati, a osim predatora, najveća opasnost za njih su, govori Skok, upravo ljudi.
– Od ljudske ruke strada čak i češće nego od predatora. Ljudima također nije jasno da lane u tako ranoj fazi rasta zahtijeva povećanu brigu i pažnju jer se djelatnici moraju o njemu non–stop brinuti i hraniti ga svaka dva sata, s obzirom na to da ne dobiva majčino mlijeko koje mu je nužno za razvoj i imunitet – govori Skok. Dodaje da svake godine provode kampanju posterima, člancima, tekstovima i televizijskim prilozima o tome da lanad ne treba dirati jer je mama srna blizu, no opet se dogodi da se netko iz neznanja o to upozorenje ogluši.
– Prema dosadašnjem iskustvu, ljude je jako teško uvjeriti da to ne čine, a nisu svjesni da je to ista stvar kao i kad krivolovac ubije životinju zbog mesa – zaključuje Skok.
