Najveći projekt u povijesti Zagreba. Tako aktualna vlast naziva Projekt Zagreb, kapitalnu investiciju koja bi trebala obnoviti staru i dotrajalu gradsku vodovodnu i kanalizacijsku mrežu te je dodatno proširiti, a projekt je vrijedan gotovo 350 milijuna eura. Najavio ga je gradonačelnik Tomislav Tomašević u proljeće 2024. godine, no realizacija nije krenula jer se još uvijek čeka na europski novac iz javnog poziva Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
U Gradu, međutim, nisu stali s pripremama za projekt pa su u postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću objavili natječaj vrijedan 7,3 milijuna eura, a njime traže angažman ekipe stručnjaka koja će biti zadužena za upravljanje Projektom Zagreb tijekom četverogodišnjeg razdoblja. Javnu nabavu provodi Grad Zagreb, ali naručitelj koji će koristiti usluge jest Vodoopskrba i odvodnja, koja je nadležna za projekt. Kako stoji u natječajnoj dokumentaciji, ovim natječajem traže se usluge tvrtke koja će pružiti ekspertnu podršku u svakoj fazi projekta, uključujući i financijsko, pravno, logističko i komunikacijsko savjetovanje.
Formirat će se, kako piše, specijalizirana Jedinica za provedbu projekta koju će činiti 24 člana, od čega je 17 osoba iz tvrtke koja će pobijediti na natječaju, a sedam iz Vodoopskrbe i odvodnje. Taj će tim zajednički raditi na svim detaljima vezanima uz realizaciju projekta. Formirat će se tako vanjski i unutarnji voditelj projekta, pomoćnici za pojedine grupe radova, administrator, BIM menadžer, pravni i financijski stručnjaci te stručnjaci za javnu nabavu, sporove i arbitražu.
Njihov će posao biti, pak, sveobuhvatan. Osim što će biti na terenu svaki dan i u bliskoj koordinaciji s ekipama iz Vodoopskrbe i odvodnje, morat će upravljati radovima koji uključuju proširenje vodovodne i kanalizacijske mreže na dio Sesveta, Resnik, izgradnju odvodnje Donjeg Stupnika i aglomeracije Glavničica, dovođenje Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Resniku na treći stupanj rada te realizaciju projekta Nulta zona, kojim bi se tlak u starim cjevovodima trebao smanjiti za 1,5 do 2 bara. To bi, pak, trebalo rezultirati smanjenjem gubitka vode iz cijevi, koji sada iznosi više od 50 posto.
Ekspertni tim mobilizirat će ekipe za pripremu projekta, koordinirat će milijunskim radovima, nadzirati njihovo provođenje, po potrebi raditi na projektnoj dokumentaciji, a dio obveza bit će i upravljanje rizicima. Pod rizicima se smatraju kašnjenje u sufinanciranju, kašnjenja zbog lošeg vremena ili problema s izvođačima, sudjelovanje u pravnim postupcima, viša sila ili, kako piše, „uslijed mjera predviđenih aktima državne uprave ili drugih osoba s javnim ovlastima“. To je samo mali dio opsega usluga koje će voditelji projekta morati pružati, a ugovor s pobjednikom na natječaju potpisat će se na četiri godine i jedan mjesec.
Projekt Zagreb Tomašević je, podsjetimo, prije dvije godine procijenio na 320 milijuna eura, no njegova je vrijednost u međuvremenu narasla. Realizacija je podijeljena na više aktivnosti, od kojih je najskuplja ona koja se odnosi na dovođenje pročistača u Resniku na treći stupanj rada. Uspostava Nulte zone procjenjuje se na 82,4 milijuna eura, a rekonstrukcija i širenje odvodnje na području Sesveta procijenjeni su na 73 milijuna eura.
Još 2024. godine, podsjetimo, Vodoopskrba i odvodnja je Projekt Zagreb prijavila za sufinanciranje iz europskih sredstava, no zahvat na koncu nije uspio doći među 15 najviše bodovanih na popisu Ministarstva gospodarstva. Vijest je, očekivano, izazvala burne reakcije, a gradski oporbeni političari odmah su ustvrdili da je Tomaševićev „grandiozni projekt“, kako su tada naveli, doživio potpuni debakl. U Gradu, međutim, nisu odustali od europskog financiranja. Kako su rekli lani, očekuje se većinsko sufinanciranje iz fondova Europske unije, dok će ostatak iznosa biti pokriven iz državnog i gradskog proračuna. Početkom listopada 2025. godine ViO se prijavio na javni poziv Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, težak čak 914 milijuna eura, a uspiju li se uvrstiti na popis projekata koji će dobiti novac iz EU-a, pokrit će se oko 85 posto troška gradskog kapitalnog megaprojekta.
Ostatak bi platila jedinica lokalne samouprave te, ovisno o njihovu indeksu razvijenosti, država i Hrvatske vode. Projektni prijedlozi trebali su se podnijeti do kraja prošle godine, a nakon toga slijedi njihov detaljan pregled kako bi se utvrdilo ispunjavaju li uvjete za pozitivno preliminarno mišljenje i uvrštavanje na prioritetnu listu projekata. Gotovo godinu dana kasnije, prijave se još uvijek pregledavaju, a prioritetna lista s današnjim danom još nije objavljena.
Otvori KEKS Pay
