Stoti rođendan akademika Ive Padovana, istaknutog hrvatskog liječnika otorinolaringologa, predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1998. do 2003. godine, slavi se danas. A najznačajniji je, među ostalim, za metropolu po tome što je jedan od glavnih utemeljitelja Klinike za tumore i bivši predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
"Rodio se 1922. u Blatu na Korčuli gdje je završio osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju polazio je u Dubrovniku i Zagrebu gdje je maturirao 1941. te upisao studij medicine. Od 1944. do 1945. bio je sudionik antifašističke borbe u kojoj je bio referent saniteta zagorskog partizanskog odreda, liječnik u partizanskoj bolnici u Podgariću i epidemiolog X. zagrebačkog korpusa. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1947., a specijalizaciju iz otorinolaringologije, pod vodstvom dr. Ante Šercera, završio je 1950. Od 1952. radio je u Klinici za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu kirurgiju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice u Zagrebu, a od 1966. do 1988. bio je i njezin predstojnik. U toj je klinici organizirao Audiološki centar te Centar za tumore i rekonstrukcijsku kirurgiju, a od 1962. bio je i ravnatelj njezina Instituta za proučavanje i zaštitu uha i dišnih organa", navode iz HAZU.
Od 1968. do 1987., dodaju, bio je i redoviti profesor Medicinskog fakulteta. Bio je i osnivač (1966.) i dugogodišnji predsjednik Hrvatske lige za borbu protiv raka te utemeljitelj Zavoda za talasoterapiju u Crikvenici (1959.).
"Posebno se bavio rekonstrukcijskom kirurgijom i onkologijom glave i vrata te rehabilitacijom sluha i govora. Uveo je metodu izravnog pristupa hipofizi, razradio metodu otvorene plastike nosa te uveo vlastitu metodu – mozaičnu plastiku uške. Prema projektima na kojima je radio izrađen je aparat AUDIOSTROB-PADOVAN za dijagnostiku respiratornih organa i fiziologiju generatora glasa. Autor je trosveščanog udžbenika otorinolaringološke kirurgije Otorinolaringologija (1982.–1987.). Bio je glavni urednik Medicinske enciklopedije (1986.), Medicinskoga leksikona (1992.) i Enciklopedijskoga rječnika humanog i veterinarskoga medicinskog nazivlja (2006.). Bio je član mnogih prestižnih stručnih i znanstvenih organizacija u SAD-u, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Švicarskoj, a osam godina bio je i član Vijeća Međunarodne lige protiv raka", kažu iz HAZU.
Od 1977. bio je izvanredni, a od 1983. redoviti član Akademije u kojoj je bio tajnik Razreda za medicinske znanosti (1989.–1991.), zatim potpredsjednik (1991.–1997.) i predsjednik HAZU u dva mandata (1998.–2003.).
"U to je vrijeme obnovljeno pročelje Akademijine palače, započeta rekonstrukcija i adaptacija Kemijskog laboratorija Hermana Bolléa u Knjižnicu HAZU, dvorišna zgrada u Gundulićevoj 24 adaptirana je za potrebe Akademijinih zavoda (Arhiva za likovne umjetnosti, Zavoda za ornitologiju i Odsjeka za povijest medicinskih znanosti), a izrađen je i sustav hidrantske mreže za zaštitu kompleksa Arboretuma HAZU u Trstenom od požara. Osobito se zalagao za izdavačku djelatnost, za širenje međuakademijske suradnje te za promicanje vrsnoće na području znanosti i umjetnosti. Akademik Ivo Padovan umro je u Zagrebu 19. prosinca 2010.", ističu iz HAZU.
