Ni jedan posto od ukupnog broja stanova ili, ako ćemo baš precizno, točno 44 – toliko će, od 4886 stanova, koliko trenutačno ima u vlasništvu, na raspolaganje onima koji su u potresu izgubili krov nad glavom dati Grad Zagreb. Točno 44 stana, kažu nam u Uredu za upravljanje imovinom grada, useljiva su odmah, a pitali smo ih i hoće li se ubrzati gradnja novih kvadrata u Podbrežju, što je gradonačelnik Milan Bandić prije nekoliko dana najavio kao “građevinski New Deal”. Odnosno, prigodnije bi možda bilo “New New Deal” jer isti je naziv već iskoristio kad je predstavljao sufinanciranje obnove pročelja, istih onih za koje je optužio Zagrepčane da ih nisu farbali pa su im zato zgrade stradale u nepogodi.
Čekamo zakon
U svakom slučaju, pročelnik Ureda za imovinu Damir Lasić ističe kako je “općepoznato da je u pripremi zakon kojim će biti regulirani uvjeti, mjerila, kriteriji i načini zbrinjavanja građana pogođenih potresom”.
– S obzirom na sve okolnosti, Grad Zagreb će, u svrhu njihova zbrinjavanja, ubrzati gradnju stanova u Podbrežju – veli Lasić, ali neke rokove ili način tog ubrzanja ne spominje. Doznajemo zato neslužbeno da bi gradnja novih oko 600 stanova u Podbrežju trebala početi unutar godine dana, što u principu znači da se prije otprilike 2023. ondje neće smjestiti nijedan Zagrepčanin koji trenutačno zbog razrušene kuće ili stana boravi u Studentskom domu Cvjetno naselje ili kod rodbine te prijatelja.
Zašto? Pa jer je za gradnju prvih šesto stanova raspoređenih u četiri zgrade u ovom novom zagrebačkom kvartu trebalo gotovo dvije godine. Ili, točnije, prva je lopata zakopana u Podbrežju u rujnu 2016., a stanari su se uselili krajem lipnja 2018. godine.
– I dulje bi to sve potrajalo da sad već nemamo projekt po kojem će se graditi. Ionako je u startu bilo planirano da ondje bude 1800 stanova. Trebat ćemo sad naći izvođača radova, ne znamo hoće li se morati preko javne nabave, ali i to bi moglo oduljiti proces – govore nam neslužbeno u Zagrebačkoj stanogradnji, koja je zapravo vlasnik Podbrežja, ali stanovima, određeno je tako sporazumom, upravlja u suradnji s Gradom. Posao novih šesto stanova, procjenjuju, koštat će negdje oko sto milijuna kuna.
– Nije to mala investicija, ali ona se ionako planirala, sad će se samo malo ubrzati – kažu u Zagrebačkoj stanogradnji.
Kako odlučiti?
Kako će se, pak, odlučiti tko ide u trideset stanova, koje će država dati na raspolaganje, tko u 44 gradska, a tko će čekati Podbrežje? U Gradu kažu da još nisu sigurni. I tu čekaju novi zakon, oko kojeg se trenutačno spore s Ministarstvom graditeljstva, ali ističu da će prioritet sigurno imati obitelji koje socijalno stoje najteže.
– Dakako, smještaj će biti za one čije su kuće i zgrade neupotrebljive. Dakle, crvena naljepnica. Oni koji mogu biti u nekretninama, odnosno koji imaju narančaste naljepnice, neće dobivati stanove – neslužbeno nam govore u Gradu, gdje pitamo i zašto se na raspolaganje, za prvu ruku, daje tek jedan posto stanova, a samo u Cvjetnom naselju gotovo je 500 Zagrepčana koji nemaju kamo. Kako nam odgovaraju, stanje je jednostavno takvo. Od 4886 stanova, 866 se koristi bespravno, dio je u najmu, dio ima neku drugu namjenu, poput onog na Jelačić placu koji služi kao muzej gljiva, dok je dio njih jednostavno neodržavan, odnosno nije useljiv te se ne može dati na raspolaganje.
Naš gospodin gradonačelnik je podijelio gradske stanove po svom vlastitom uvjerenju i sada ih nema za stradale u potresu.