General Ante Gotovina mogao bi postati idući, 54. po redu počasni građanin grada Zagreba.
Odraz vremena
Gradonačelnik Milan Bandić prije dva dana obećao mu je, naime, da će ga predložiti za tu titulu, što je Gotovina prihvatio.
Prihvate li zastupnici u Gradskoj skupštini gradonačelnikov prijedlog general Gotovina bit će deveti počasni građanin u samostalnoj Hrvatskoj, a nakon što je ove godine titulu počasnog građanina već dobio njegov kolega Mladen Markač. Ova časna “funkcija” u Zagrebu se dodjeljuje od 1850. godine, a popis od 53 osobe koje su dosad dobile titulu svojevrstan su odraz vremena u kojemu se živjelo.
General Markač posebno mjesto u gradu dobio je nakon pet godina zatišja, s tim da su posljednje dvije osobe prije njega počašćene posmrtno. Prije pet godina to je postao slikar Edo Murtić, a dvije godine ranije nekadašnji gradonačelnik Većeslav Holjevac, i to kada je Gradsku skupštinu vodila njegova kći Tatjana Holjevac. Prije deset godina titulu počasne građanke dobila je skijašica Janica Kostelić, a žena - Majka Tereza - bila je i prva koja je 1990. godine okrunjena tom titulom u samostalnoj Hrvatskoj. Prvi predsjednik RH dr. Franjo Tuđman počasnim je imenovan 1992.
Prvi počasni građanin Zagreba bio je političar Alexander Bach, za vrijeme omražena centralističkog režima nazvanog upravo po njemu “bachov apsolutizam”, a u 68 godina Austro-Ugarske monarhije 27 ljudi okićeno je kao počasno. Među njima ima još povijesno kontroverznih osoba poput jezikoslovca Vuka Stefanovića Karadžića i bana Khuena Hedervaryja. Grof Maximilian Karl Lamoral O’Donnell među odabranu ekipu ušao je 1853. nakon što je caru Franji Josipu I. spasio život u pokušaju atentata.
Zašto i oni?
Našlo se tu i počasnih osoba o kojima se ne zna gotovo ništa. Primjerice Sima Manoilović ili kraljevski natporučnik grof Vatroslav o kojima nema službenih podataka tko su i čime su zadužili Zagreb. Kroz taj su period zasluženo počašćeni i Josip grof Jelačić, nadbiskup Josip Juraj Strossmayer, ban grof Ladislav Pejačević, Ivan pl. Zajc, August Šenoa, Eugen Kumičić... U vremenu Austro-Ugarske među počasnim građanima bilo je puno političara. Za Kraljevine Jugoslavije samo je jedan političar postao počasni građanin - gradonačelnik Milan Amruš. Ostalih sedam bili su književnici i znanstvenici te dva svećenika don Frane Bulić i don Ante Bauer.
U SFR Jugoslaviji počasnima su imenovani samo političari te književnik Miroslav Krleža. Među njima i predsjednik Republike Gvajane Linden Forbes Sampson Burnham, imenovan u godini svoje smrti 1985., te Perez de Cuellar, glavni tajnik UN-a.
>> Bandić: Gotovina će biti počasni građanin Grada Zagreba
Vuk Karadžić je pojedinačno najzaslužnija osoba za jezik kojim danas govorimo, ali to si zbog vlastitih kompleksa ne možemo priznati. Štoviše, Vuk ima više veze sa službenom varijantom jezika u Hrvatskoj nego onom u Srbiji jer je ijekavica njegov prijedlog koji Srbi nisu prihvatili.