Šest mjeseci nakon početka obnove Meštrovićevog paviljona, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) predstavilo je napredak radova videozapisom koji potpisuju Vanja Babić i Sanja Bistričić, uz montažu Ivane Pipal. Projekt koji će nakon gotovo stoljeća paviljon u potpunosti vratiti u službu likovne umjetnosti, odvija se prema planu – i sa snažnom podrškom struke.
Kako je naglasila Ivana Andabaka, ravnateljica HDLU-a, ovom će se obnovom nakon čak 85 godina cijeli prostor Meštrovićevog paviljona konačno vratiti u potpunosti u službu likovne umjetnosti. Naime, iseljenjem Hrvatskog povijesnog muzeja, djelatnost Hrvatskog društva likovnih umjetnosti proširit će se otvaranjem međunarodnog umjetničkog rezidencijalnog centra te dodatne, četvrte black box galerije.
Prvi donosimo inside pogled na trenutno stanje obnove Meštrovićeva paviljonaRekonstrukciji je prethodio detaljan konzervatorski elaborat koji je izradio Institut za povijest umjetnosti. Suautorica elaborata, povjesničarka umjetnosti dr. sc. Irena Kraševac, istaknula je da je nit vodilja cijelog procesa bila očuvanje izvorne strukture paviljona.
Pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode mr.sc. Lana Križaj naglasila je da je obnova bila potrebna zbog posljedica potresa i podizanja mehaničke otpornosti zgrade kako bi bila sigurna za upotrebu i buduće generacije, no kako je ovo ujedno bila prilika da se Paviljon osuvremeni i nadopuni svim onim elementima koji su bitni za funkcioniranje modernog galerijskog prostora.
Posebno složenim, prema riječima glavne projektantice konstrukcije dr. sc. Vlatke Rajčić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, pokazala se rekonstrukcija armirano-betonske i staklene kupole, čije su staklene prizme bile znatno oštećene. Njena faksimilna rekonstrukcija donijet će poboljšanja u statičkoj i tehnološkoj izvedbi.
Arhitektonska rješenja povjerena su tvrtki Randić i suradnici. Glavni projektant arhitekture, mr. sc. Saša Randić, ističe važnost ponovne aktivacije dvaju izvornih ulaza, osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom te uklanjanje Richterova vjetrobrana i postavljanje novog, staklenog rješenja.
Radove na terenu vodi tvrtka Spegra, čiji je glavni inženjer gradilišta, Ante Kelava, potvrdio da sve teče prema planu. Završena je prva faza, uklanjanje i zbrinjavanje građevinskog otpada, a u tijeku su radovi na postavljanju novih betonskih ploča, ventilacijskih sustava, opreme za funkcionalno korištenje prostora te izgradnji nove kupole.
Ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti, dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, istaknula je pak kvalitetu međuinstitucionalne suradnje, brojne konzultacije te visoku razinu timskog rada svih uključenih, kako na terenu tako i kroz nadzorne i kulturne institucije, a predsjednik HDLU-a Tomislav Buntak zahvalio je članovima Upravnih odbora i Upravi Društva na dosljednom zalaganju kroz protekla desetljeća. Posebnu je zahvalu uputio Ministarstvu kulture i medija te ministrici dr. sc. Nini Obuljen Koržinek, čije je povjerenje, rekao je, omogućilo da upravo HDLU preuzme vodstvo ove zahtjevne obnove.
Projekt vrijedan 20,6 milijuna eura financira se iz Fonda solidarnosti Europske unije, Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO), Fonda NextGenerationEU te državnog proračuna Republike Hrvatske.