Najčešći uzročnik kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB) je pušenje, a čak 95 posto oboljelih su pušači. Povodom Svjetskog dana kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB) Udruga za pomoć oboljelima od raka pluća Jedra i Hrvatska kuća disanja organizirale su stručno predavanje i na taj način pružile podršku osobama koje boluju od KOPB-a, osobito u ovo vrijeme pandemije. I to u sklopu kampanje "Ne brini" koja predstavlja novi integrirani pristup u informiranju pacijenata o dijagnostici, liječenju, očekivanim nuspojavama, stilu života s rakom pluća i drugih plućnih bolesti, prehrani, fizičkim i radnim aktivnostima te programu podrške tijekom liječenja.
Projekt je osmišljen kao odgovor na potrebe pacijenata i stručne javnosti da na jednom mjestu imaju jednostavan i lako dostupan pristup provjerenim i konkretnim informacijama. Kampanjom se želi ohrabriti pacijente te poslati poruku njihovim obiteljima da se "ne brinu" jer je uz njih tim stručnjaka i sustav medicinske skrbi koji ih prati na putu bolesti, osiguravajući im najbolju skrb i pružajući im potrebnu informaciju.
Na predavanju su sudjelovali vodeći medicinski stručnjaci koji su tom prilikom istaknuli važnost pridržavanja terapijskih postupaka, provođenja vježbi disanja, pridržavanja epidemioloških mjera, ali i brige o kompletnom zdravlju te zdravlju pluća. S tim na umu, medicinski stručnjaci iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac govorili su o prevenciji, dijagnozi, liječenju te prehrani i tjelesnoj aktivnosti.
- Kronična opstruktivna plućna bolest je kompleksna bolest koja zahtijeva intenzivno liječenje. Osim farmakološkog liječenja, nefarmakološke mjere liječenja poput provođenja plućne rehabilitacije imaju ključnu ulogu u smanjenju simptoma, ali i poboljšanju općeg stanja oboljelih - istaknula je Andrea Vukić Dugac, dr. med. subspecijalist pulmolog.
Ostali uzroci, osim pušenja, povezani su s respiratornim infekcijama, onečišćenim okolišem i genetskim nasljeđem.
- Pušenjem izlažete velikom riziku sebe, ali i svoje bližnje. Ova bolest očituje se kroničnim kašljem, takozvanim "pušačkim kašljem" i otežanim disanjem, najprije prilikom većeg fizičkog napora, a kasnije i prilikom hodanja ili oblačenja. Bolest je progresivna i ako se ne liječi i ne prepozna na vrijeme dovodi do ozbiljnih tegoba s disanje - kazala je Vukić Dugac, dr. med. subspecijalist pulmolog.
O tome kako brinuti o zdravlju pluća govorila je prim. Tajana Jalušić Glunčić, dr. med., specijalist pneumofiziolog koja tvrdi kako se program plućne rehabilitacije sastoji od kontroliranog, personaliziranog vježbanja – povećanja tjelesne aktivnosti, promicanja zdravog ponašanja – promjene životnih navika, edukacije i psihološke potpore (poboljšanje samodjelotvornosti i učenje strategija suočavanja s kroničnom bolesti).
- Važno je da više radimo na aktivnostima koje su usmjerene na promociju zdravlja, i to eliminacijom rizičnih čimbenika kao što je pušenje, ali i zajedničkim angažmanom svih dionika društva kako bi smanjili onečišćenje zraka, poticali na važnost redovite tjelesne aktivnosti te osvjestili veliki značaj tehnika pravilnog disanja koje doprinose zdravlju čitavog organizma - naglasila je prim. Tajana Jalušić Glunčić, dr. med., specijalist pneumofiziolog. Svi govornici na predavanju su se složili kako je nužno preporučiti vježbanje kod kuće te pritom definirati realne ciljeve kako bi bolesnik vidio napredak i bio motiviran. Najvažnije je trenirati i motivirati bolesnika da dugoročno prihvati aktivniji i zdravije orijentiran način života, jer je opseg tjelesne aktivnosti u svakodnevnom životu ključan za prognozu njegove bolesti. Bolesnik i nakon završena programa treba nastaviti vježbati, promijeniti životne navike i povećati tjelesnu aktivnost, a sve radi što bolje kvalitete života.
Inače, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) treći je najčešći uzrok obolijevanja i smrtnosti odrasle populacije u svijetu. Od ove, u početku isključivo plućne bolesti, godišnje u Europi umire 300.000 ljudi, a karakterizira ju smanjenje protoka zraka kroz dišne kanale. Odmah iza kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih, ova bolest pogađa 600 milijuna ljudi u svijetu, a u Hrvatskoj je šesti vodeći uzrok smrtnosti.
