Manifestacija nazvana "Sjaj tradicije: Zlatari Zagreba" polučila je izniman interes među stanovnicima i posjetiteljima grada. Jedinstveni događaj koji su organizirali zagrebački zlatari u suradnji s Udruženjem obrtnika grada Zagreba otvorio je 28. studenog vrata brojnih radionica i ateliera, omogućivši posjetiteljima da zavire u svijet njihova umijeća, upoznaju vrsne majstore i dožive dio bogate kulturne baštine koja se stoljećima prenosi s koljena na koljeno.
Među obrtima koji se mogu pohvaliti stoljetnom tradicijom je Zlatarnica Bashota. Maja Kundih četvrta je generacija ove zlatarske obitelji i kaže kako je na to jako ponosna. – Meni je ovo način života. Obiteljski posao započeo je moj pradjed sa svojim bratom, a prenosio se s koljena na koljena. Važno je naglasiti kako nitko nije nikoga tjerao da radi taj posao, bio je to isključivo izbor svake od generacija. A samo kad s njim živite, imate i priliku upoznati ljepotu zanata – istaknula je.
Promociji struke pridružilo se čak 25 zagrebačkih zlatarskih obrta. Ilica, Bogovićeva, Radićeva, Gajeva, zapravo cijeli Donji grad i njegova skrivena dvorišta pretvorila su se u pravi zlatarski vremeplov. Posjetitelji su imali priliku vidjeti kako nastaju unikatni komadi nakita, saznati tajne obrade plemenitih metala te osjetiti toplinu i eleganciju starog zanata koji je duboko ukorijenjen u identitet Zagreba.
Nakit od plemenitih materijala oduvijek je privlačio svojim magičnim šarmom, a Stjepan Pavlović, vlasnik zlatarskog obrta Štef, otkrio nam je zašto i dalje očarava ljude diljem svijeta. – Zlato je trajan materijal, koji ne propada ni se raspada. Zahvaljujući tome nakit živi vječno i prenosi se s generacije na generaciju. U najvećim svjetskim muzejima čuva se nakit star više stoljeća, koji i danas izaziva pažnju i zbog kompleksnosti izrade i estetske vrijednosti – objasnio je.
Složila se i njegova kolegica, koja je istaknula kako je dobar nakit uvijek bio cijenjen i malo skuplji. – Takav se nakit većinom kupovao za nekakve prigode, poput rođenja djeteta, vjenčanja ili godišnjice braka. Čovjek je svjesno investirao svoj novac u nabavu jednog takvog primjerka, a zlato je uvijek slovilo kao najsigurniji oblik štednje. Ako je netko prije 10, 20 ili 30 godina kupio zlatni predmet, on danas vrijedi trostruko više – kazala je Maja Kundih.
Vrijednost nakita ne predstavlja samo vrijednost zlata od kojeg je izrađen nego i emotivnu vrijednost koju ima za svoga vlasnika. A riječ je o emocijama, uspomenama i obiteljskoj tradiciji. – Svaki komad nakita pripovijeda priču. Neki možda novčano i ne vrijede toliko, ali su nekome vrijedni jer je, primjerice, to broš prabake ili bake koji više nema. U tom slučaju komad nakita neprocjenjivo je vrijedan predmet. Imala sam prilike vidjeti da nam je došla žena koja je prsten dobila od svoje bake za 18. rođendan. Ona je emotivno vezana za njega i želi ga prilagoditi za nošenje, a mi smo tu da taj prsten proširimo ili smanjimo. Tako on i dalje živi, prenosi se s generacije na generaciju. Ima svoju vrijednost koja ne stari i ne propada – zaključila je Maja Kundih.
Kako bi njihovi sugrađani mogli uživati u svom prstenju i ogrlicama, među ostalim, zagrebački zlatari ponudili su im besplatnu uslugu čišćenja za trajanja manifestacije, što su mnogi i iskoristili kako bi vratili sjaj starom obiteljskom nakitu. Svakog je posjetitelja usto dočekala čaša pjenušca kao mali poklon zlatara, što je dodatno pridonijelo ugodnoj i svečanoj atmosferi predblagdanskog razdoblja.
– Jako smo zadovoljni interesom Zagrepčana za ovo događanje, ali i njegovim medijskim praćenjem. Kao sekcija Udruženja obrtnika grada Zagreba sretni smo što smo dobili svoju manifestaciju, za koju se nadamo da će postati tradicionalna – kazao je Goran Jelinek, pročelnik Sekcije zlatara i urara.
Cilj je manifestacije bio ne samo približiti stanovnicima i gostima metropole plemenitu i umjetničku struku već i obogatiti kulturnu i turističku ponudu Zagreba uoči božićnih i novogodišnjih blagdana. U vrijeme kada se mnogi pripremaju za darivanje, ovakvi događaji podsjećaju na vrijednost ručnog rada, unikatnosti i trajnosti. To su osobine koje masovna proizvodnja teško može nadmašiti. Zagrebački zlatari dokazali su da iza skromnih izloga stoji pravi svijet majstorskog umijeća, strpljenja i ljubavi prema zanatu koji je dio gradskog identiteta već stoljećima. Promociji se pridružilo 25 obrta, nudili su besplatno čišćenje prstenja, ogrlica, broševa, a moglo se i nazdraviti pjenušcem
Otvori KEKS Pay
