Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Bohaček o snižavanju zateznih kamata: Neke odredbe bi mogle dovesti do skupljih stambenih kredita

Banke nabavljaju novac po određenoj cijeni i ako sada administrativno smanjimo prodajnu cijenu, to znači da će nekome ostati gubitak, upozorio je Bohaček
16. lipnja 2015. u 17:30 12 komentara 702 prikaza
Zoran Bohaček
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček podržao je danas, jednako kao i ostali članovi saborskog Odbora za financije, prijedlog izmjena Zakona o obveznim odnosima kojim Vlada želi sniziti zatezne kamate, no i upozorio da je administrativno određivanje cijena kredita suprotno načelima tržišne ekonomije. HUB je amandmanom predložio i brisanje dodatnog ograničenja za ugovorne kamate na stambene i potrošačke kredite.

- Banke nabavljaju novac po određenoj cijeni i ako sada administrativno smanjimo prodajnu cijenu, to znači da će nekome ostati gubitak – upozorava Bohaček koji je uvjeren da će se Europska komisija negativno očitovati na ovaj zakon jer je, tvrdi on, protivan europskoj direktivi o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama. Tu direktivu, naglašava Bohaček, Vlada u prijedlogu izmjena ne spominje, iako ona daje punu slobodu ugovaranja sve dok kamata nije nepravedna.

- Pogrešna je teza da će predložene zakonske izmjene dodatno zaštititi potrošače. Europska komisija odustala je od ideje da na razini EU ograniči ugovorne kamate, i to nakon što je provela analizu koja je pokazala kako takvo ograničenje potrošače tjera s legalnog tržišta u ruke kamatara – primijetio je Bohaček te dodao i kako bi takva ograničenja kamata za posljedicu mogla imati povlačenje nekih kreditnih proizvoda s tržišta, i to onih najrizičnijih koji su ujedno i najpopularniji. Tako je pak pojasnio kako bi odredba po kojoj će se najviša dopuštena ugovorna stopa za stambene kredite izjednačiti sa stopom zakonskih zateznih kamata mogla dovesti do skupljih stambenih kredita.

- Onaj tko ima kamatu na kredit 10 posto, smanjit će mu se na 8, no onaj tko ima kamatu od pet posto, povećat će mu se također na 8, kolika je najviša dopuštena zatezna kamata - tvrdi Bohaček, koji vjeruje da zakonom treba propisati isključivo što je lihvarska kamata. S time se ne slaže pomoćnica ministra pravosuđa Renata Duka koja mu je odgovorila da bi to onda odgovornost prebacilo na sudove, što bi moglo značiti dugotrajno utvrđivanje lihvarske kamate i neujednačenu sudsku praksu.

Podsjetimo, maksimalna zatezna kamatna stopa između poduzetnika snizila bi se s 12,14 na 10,14 posto, a najviša zatezna kamata za građane s 12 na 8,14 posto, s time da se visina ugovornih kamatnih stopa veže uz stopu zakonskih zateznih kamata. Za građane su najviše ugovorne kamatne stope na potrošačke kredite smanjene s 11 na 10,14 posto, a za stambene kredite s 9 na 8,14 posto.

>>Milanović: Legitimno je očekivati da te banke ne prevare i unište

>>Dužniku dati prikaz najveće kamate u zadnjih 20 godina

ISTRAŽUJEMO
Ovo je najčešćih 10 vrsta spavača – prepoznaješ li sebe među njima?
  • mikrogrizzly:

    Tko o čemu, oficir o unapređenju, a ... o poštenju! Zatezna kamata ne tangira samo sferu banaka nego osvrnimo se unatrag i pročitajmo (2014.) kako se država ponaša u tom pogledu prema poduzetnicima; quote/Međutim, kada se radi o pravu poduzetnika ... prikaži još! na namirenje svojih potraživanja za preplaćene poreze prema Ministarstvu financija, Poreznoj upravi koja imaju na temelju podnesenih zahtjeva za povrata preplaćenog PDV-a (pretporeza) odnosno mjesečnih ili godišnjih prijava poreza na dodanu vrijednost, ili po nekoj drugoj osnovi, tu se s druge strane razvila praksa, da se "podrazumijeva" da Porezna uprava prekorači zakonski propisane rokove za povrat poreza poduzetnicima te da se na taj način besplatno kreditira jedno vrijeme od strane poduzetnika. Neće u sporove Iako je većina poduzetnika upoznata s činjenicom da imaju zakonsko pravo od Porezne uprave potraživati isplatu zateznih kamata za zakašnjeli povrat poreza, većina tu zakonsku mogućnost ne koristi. Razlog zašto poduzetnici ne koriste danu zakonsku mogućnost traženja zateznih kamata od Porezne uprave je najčešće taj, što je poslovna praksa pokazala da Porezna uprava u pravilu ignorira ili odbija zahtjeve za isplatu zateznih kamata poduzetnicima u slučajevima prekoračenja zakonskih rokova za povrat poreza te većina poduzetnika, vođena tim iskustvom, niti ne razmišlja o tome da ulazi u sporove s Poreznom upravom i da na taj način utjeruje pravdu i ostvaruje svoja zakonom zajamčena prava. Uobičajeno je da kada poduzetnici traže veće iznose preplaćenog poreza na dodanu vrijednost da Porezna uprava pokrene postupak poreznog nadzora kako bi utvrdila da su ispunjeni svi propisani uvjeti za povrat tog poreza. Takvi nadzori u pravilu traju po nekoliko mjeseci, ali mogu trajati i duže. U tom periodu dok traje porezni nadzor Porezna uprava "zadržava" porez kod sebe te vrši povrat u pravilu tek po završetku nadzora. Također, kada se ne pokrene službeni porezni nadzor, Porezna uprava u pravilu vraća preplaćeni porez nakon propisanih rokova za povrat. Međutim, takav način postupanja Porezne uprave nema zakonsko uporište te svako zadržavanje sredstava poreznog obveznika nakon propisanog roka predstavlja kršenje propisa, što poduzetniku daje pravo podnošenja pisanog zahtjeva Poreznoj upravi za isplatu zateznih kamata za razdoblje od kada je nastao zakonski uvjet za povrat do dana izvršenja povrata./quote/

  • kantalonac:

    Baš me briga za Bohačeka i njegovu bratiju. Od banaka u Hrvatskoj ne namjeravam dići niti kredit za papirnate maramice. Ti krvopije žive u nekom svojem svijetu i nemaju kontakt sa stvarnošću. Dok im neka cigla ne padne na glavu.

  • Avatar mister.N@
    mister.N@:

    ovaj bohacek mi jedan od ogavnijih likova javne scene... totalni beskicmenjak!!!