Predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček podržao je danas, jednako kao i ostali članovi saborskog Odbora za financije, prijedlog izmjena Zakona o obveznim odnosima kojim Vlada želi sniziti zatezne kamate, no i upozorio da je administrativno određivanje cijena kredita suprotno načelima tržišne ekonomije. HUB je amandmanom predložio i brisanje dodatnog ograničenja za ugovorne kamate na stambene i potrošačke kredite.
- Banke nabavljaju novac po određenoj cijeni i ako sada administrativno smanjimo prodajnu cijenu, to znači da će nekome ostati gubitak – upozorava Bohaček koji je uvjeren da će se Europska komisija negativno očitovati na ovaj zakon jer je, tvrdi on, protivan europskoj direktivi o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama. Tu direktivu, naglašava Bohaček, Vlada u prijedlogu izmjena ne spominje, iako ona daje punu slobodu ugovaranja sve dok kamata nije nepravedna.
- Pogrešna je teza da će predložene zakonske izmjene dodatno zaštititi potrošače. Europska komisija odustala je od ideje da na razini EU ograniči ugovorne kamate, i to nakon što je provela analizu koja je pokazala kako takvo ograničenje potrošače tjera s legalnog tržišta u ruke kamatara – primijetio je Bohaček te dodao i kako bi takva ograničenja kamata za posljedicu mogla imati povlačenje nekih kreditnih proizvoda s tržišta, i to onih najrizičnijih koji su ujedno i najpopularniji. Tako je pak pojasnio kako bi odredba po kojoj će se najviša dopuštena ugovorna stopa za stambene kredite izjednačiti sa stopom zakonskih zateznih kamata mogla dovesti do skupljih stambenih kredita.
- Onaj tko ima kamatu na kredit 10 posto, smanjit će mu se na 8, no onaj tko ima kamatu od pet posto, povećat će mu se također na 8, kolika je najviša dopuštena zatezna kamata - tvrdi Bohaček, koji vjeruje da zakonom treba propisati isključivo što je lihvarska kamata. S time se ne slaže pomoćnica ministra pravosuđa Renata Duka koja mu je odgovorila da bi to onda odgovornost prebacilo na sudove, što bi moglo značiti dugotrajno utvrđivanje lihvarske kamate i neujednačenu sudsku praksu.
Podsjetimo, maksimalna zatezna kamatna stopa između poduzetnika snizila bi se s 12,14 na 10,14 posto, a najviša zatezna kamata za građane s 12 na 8,14 posto, s time da se visina ugovornih kamatnih stopa veže uz stopu zakonskih zateznih kamata. Za građane su najviše ugovorne kamatne stope na potrošačke kredite smanjene s 11 na 10,14 posto, a za stambene kredite s 9 na 8,14 posto.
>>Milanović: Legitimno je očekivati da te banke ne prevare i unište
