Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Otapanje ledenjaka

Znanstvenici istražuju tragove kretanja razina mora zapisanih u DNK hobotnice

Led topljenje Antarktik
Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
1/4
07.02.2023.
u 08:00

Geni posebne vrste hobotnica sadržavaju 'zapise' o otapanju ranije antarktičke ledene ploče, a saznanja povećavaju strahove od toga što bi sljedeće otapanje moglo donijeti, piše britanski Guardian. Duboko u DNK-u antarktičke Turquetove hobotnice, znanstvenici su možda otkrili glavni trag o budućoj sudbini ledenog pokrivača kontinenta – što budi strahove da bi globalno zagrijavanje moglo uskoro pokrenuti brzo otapanje.

Znanstvenici koji se bave klimom pokušavaju otkriti je li se ledena ploča potpuno urušila tijekom zadnjeg "međuledenog" razdoblja prije oko 125.000 godina, kada su globalne temperature bile slične današnjima. Ledena ploča sadrži dovoljno vode da podigne razinu mora za 3 do 4 metra uz strah da bi je globalno zagrijavanje moglo uskoro gurnuti prema brzom otapanju što bi 'zabetoniralo' porasle razine mora tijekom stoljeća.

Tim od 11 znanstvenika, uključujući biologe, genetičare, stručnjake za ledenjake, računalne znanstvenike i modelare ledenih ploča, proučavao je genetiku Turquetove hobotnice, vrste koja živi oko antarktičkog kontinenta oko 4 milijuna godina. Genski uzorci uzeti su od 96 hobotnica prikupljenih tijekom tri desetljeća sa cijelog kontinenta. DNK hobotnice sadrži zapise o prošlosti, uključujući kako i kada su se različite populacije kretale i miješale, razmjenjujući genski materijal.

Znanstvenici su otkrili jasne znakove da su se prije oko 125.000 godina neke populacije hobotnica na suprotnim stranama ledene ploče zapadne Antarktike pomiješale, a jedini vjerojatni put bio je morski put između južnog Weddellova mora i Rossova mora. "To se moglo dogoditi samo ako se ledena ploča potpuno urušila", rekla je dr. Sally Lau, genetičarka sa Sveučilišta James Cook koja je vodila istraživanje.

Rekla je da se informacije o promjenama u DNK hobotnice mogu koristiti kao sat, omogućujući da se točno odredi razdoblje kada su se hobotnice u južnom Weddellovom moru i Rossovom moru miješale. Profesor Nick Golledge, koautor istraživanja sa Sveučilišta Victoria u Wellingtonu na Novom Zelandu, rekao je da je razlog za veliku zabrinutost to što kada ledena ploča dosegne prekretnicu, topljenje postaje "samoodrživo" i nastavit će se najmanje stoljećima. Rekao je da je ruta koju su hobotnice koristile otprilike 1500 do 2000 metara ispod vrha sadašnjeg ledenog pokrivača. Taj bi kanal bio dubok oko 1000 metara, ali plići bliže rubu.

"To je velik dio oceana i značajan morski put kroz koji organizmi mogu prijeći", rekao je. Rekao je da u posljednja dva desetljeća stopa gubitka leda na zapadu Antarktike raste.

Prema zadnjoj procjeni UN-a temperature tijekom posljednjeg međuledenog razdoblja bile su između 0,5C i 1,5C toplije od razdoblja neposredno prije industrijske revolucije. Razina mora bila je između 5 i 10 metara viša nego danas. Autori istraživanja hobotnica kažu da njihova otkrića upućuju na to da čak i uz globalno zagrijavanje od 1,5C, što je najambiciozniji cilj prema globalnom Pariškom sporazumu o klimi, ledena ploča zapadne Antarktike može biti osuđena na kolaps.

Profesor Nathan Bindoff, oceanograf i stručnjak za Antarktik na Sveučilištu Tasmanije, rekao je da uz tako visoke razine mora znanstvenici vjeruju da je topljenje ledene ploče zapadne Antarktike moralo pridonijeti porastu razine mora. Bindoff, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da je korištenje DNK hobotnice "posljednji način na koji bih pomislio da dobijem dokaze o velikim promjenama razine mora koje proizlaze iz kolapsa ledene ploče zapadne Antarktike".

U najnovijem izvješću UN-a o klimi, prema Bindoffu, upravo je veza visoke razine mora s ledenim pokrovom zapadne Antarktike jedno od najneizvjesnijih područja. Rekao je da oko 670 milijuna ljudi trenutno živi u nizinskim područjima diljem svijeta, a daljnjih 65 milijuna u malim otočnim državama. "Ovo istraživanje još je jedan dokaz koji smanjuje neizvjesnost o tome kako se ova ledena ploča razvijala u prošlosti i to je ključno za naše razmišljanje o budućnosti."

Profesor Richard Alley, vodeći stručnjak za ledenu ploču na sveučilištu Penn State, rekao je, iako postoje dokazi da se ledena ploča urušila prije više milijuna godina, "još uvijek nismo sigurni je li ledena ploča otopljena tijekom posljednjeg međuledenog razdoblja". Opisao je istraživanje hobotnice kao "zanimljivo i važno" i rekao da je ojačalo argumente za gubitak ledenog pokrivača tijekom posljednjeg međuledenog razdoblja.

 

Komentara 1

DL
Dvanaest__legija
08:30 07.02.2023.

Najnovija perverzija kojom se pokušava ljudima nametnuti klimatski kult i oduzeti im se sva prava!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije