Europski centar za nuklearna istraživanja CERN malen je grad koji
angažira 7000 znanstvenika iz 80 zemalja svijeta. Dvije tisuće ondje
stalno borave, mnogi dolaze povremeno, a tisuće upravljaju i prate
pokus na računalu pa je posve moguće da se mnogi autori suradnici na
znanstvenim radovima neće nikada fizički sresti!
Deseci tisuća posjetitelja
To su razmjeri najvećega i najiščekivanijega fizikalnog pokusa u
povijesti čovječanstva. Na dubinama od 80 do 150 metara pod zemljom
položena je kružna magnetna cijev duga 27 kilometara kroz koju će u
lipnju početi puštati rafale s energiziranim protonima brzinom
svjetlosti.
Kada se dva snopa, od kojih jedan kruži u smjeru kazaljke na satu, a
drugi suprotno od toga, dovoljno ubrzaju, na dva će ih mjesta u cijevi
fizičari puštati da se sudaraju. Taj pokus u velikom sudaraču hadrona
(LHC-u), praćen na dva golema i još dva manja mjerna mjesta, treba
fizičarima otkriti tajnu postanka svijeta – od čega se svemir sastojao
u milijuntinki prve milijuntinke velikoga praska.
Naš reporter i njegov ekskluzivni
vodič dr. Daniel Denegri
Posljednju priliku da vide postrojenja prije početka velikoga pokusa
danas su u CERN-u imali deseci tisuća posjetitelja na danima otvorenih
vrata. Potom se za posjetitelje zatvaraju vrata kampusa instituta u
mjestašcu Meyrin sjeverno od Ženeve, a osim na dva mjesta zapečaćuje se
i cijev u kojoj će se razmjenjivati velike energije.
U subotu je bio dan za prijatelje i rođake zaposlenih u institutu, a
već tad je bila “ludnica”. Danas je bilo jedva podnošljivo jer su
radoznali, ekskurzije iz cijeloga svijeta i novinari preplavili
institut. Procjenjuje se da ih je bilo gotovo pedeset tisuća!
– Srećom, ostaje nam još samo jedan takav dan prije nego što se na miru
posvetimo pokusima – kaže nam dr. Daniel Denegri, koji je gradnji LHC-a
u CERN-u posvetio dvadeset godina. Bit će to dan u lipnju ili na jesen
kad će se ondje okupiti državnici većine zemalja koje su sudjelovale u
gradnji najambicioznijega znanstvenog pokusa u ljudskoj povijesti.
Hrvatski doprinos
– Ovdje u CERN-u uspjeli smo prvi proizvesti čestice antimaterije i
izmjeriti kako se ona doista ponaša, a sada stvaramo uvjete u kojima
želimo, prvi put u povijesti postojanja, vidjeti koje su i kakve
čestice postojale na samom početku stvaranja. Time želimo proniknuti u
tajne materije i vremena, što bi moglo postaviti temelje budućega
blagostanja cijeloga čovječanstva – gotovo s dječačkim žarom govori nam
dr. Denegri.
Posjetitelji uz cijev koja se hladi
do apsolutne nule
On je 1983. godine bio član najužega tima koji je otkrio postojanje
čestica W i Z, čime su postavljeni temelji moderne fizike podatomskih
čestica. Voditelji projekta Carlo Rubbia i Simon van der Meer sljedeće
su godine za to epohalno podijelili Nobelovu nagradu za fiziku.
Zahvaljujući njegovu autoritetu i poticaju, u velikom i povijesnom
pokusu sudjeluje i petnaestak fizičara iz Hrvatske.
Hrvatski pokus zove se CMS
Ova imena treba zapamtiti: Željko Antunović, Mile Džealija, doktori znanosti, i mr. sc. Kristina Marasović iz FPMTiK-a iz Splita, Ivica Puljak, Nikola Godinović i Sven Gotovac doktori su znanosti, Eugen Mudonić i Linda Vicković magistri su znanosti, a prof. Dunja Polić i ing. Ivica Sorić znanstvenici su sa splitskog FESB-a. S Instituta Ruđera Boškovića u Zagrebu u pokusu na LHC-u sudjeluju doktori znanosti Vuko Brigljević, Krešo Kadija, Tome Antičić i Tanja Suša te mladi inženjeri Srećko Morović, Senka Pintarić i Vedran Nikolić. Dr. sc. Mirko Planinić s PMF-a priprema i posebnu radnu skupinu sa zagrebačkog PMF-a koja će u najvećem i najkompliciranijem međunarodnom znanstvenom izazovu preuzeti svoj dio znanstvenog tereta. Dakako, na čelu svega stoji dr. Daniel Denegri, koji je tomu projektu dao dvadeset godina života, a bio je “ulazna karta” hrvatskim fizičarima. Svi oni sudjeluju u jednome od dva glavna projekta na LHC-u, znanstvenoj skupini okupljenoj oko senzora “Kompaktni muonski solenoid”, uz “Atlas” najveći tamošnji pojedinačni pokus. – Da smo imali više fizičara specijaliziranih za čestice, ovamo bismo ih povukli još više – kaže dr. Daniel Denegri. Međutim, ta je specijalizacija vrlo rijetka i u svijetu. Procjenjuje se da ih je ukupno sedam tisuća. Hrvatsko nerazmjerno veliko sudjelovanje u epohalnom pokusu zapravo se može zahvaliti dr. Ivanu Supeku. – I ja sam bio njegov đak – kaže dr. Denegri, koji na sličan način tumači i mnogo talijanskih fizičara koje su “povukli” Enrico Fermi i Carlo Rubbia.
Otvori KEKS Pay
