Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Znanost proučava činjenice, religija govori o vrijednostima

U trećem nastavku donosimo Hararijevo objašnjenje odnosa religije i znanosti, gdje su kontroverze i gdje točno dolazi do kolizija
19. srpnja 2017. u 22:20 7 komentara 1164 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Ekskluzivno donosimo izvatke iz knjige “Homo deus – Kratka povijest sutrašnjice” najpoznatijeg povjesničara svijeta Yuvala Noaha Hararija

Ako papa vjeruje da je ljudski život svet, biolozi to ne mogu dokazati, ali ni pobiti

Feljton: Homo deus (3)

FELJTON: HOMO DEUS Revoluciju uvijek pokreću male mreže huškača, a ne mase

„U religiji se tvrdi da smo podložni sustavu moralnih zakona koje nismo izmislili i koje ne možemo promijeniti. Pobožan bi Židov rekao da je taj sustav moralnih zakona stvorio Bog i da je iznesen u Bibliji. Hindus bi rekao da su zakone stvorili Brahma, Višnu i Šiva te da su ti zakoni ljudima predstavljeni u Vedama. Druge religije, od budizma i daoizma do komunizma, nacizma i liberalizma, zastupaju stajalište da su ti tzv. nadljudski zakoni zapravo prirodni zakoni, a ne kreacija ovoga ili onoga boga. Naravno, svatko vjeruje u drukčiji skup prirodnih zakona koje su otkrili i predstavili različiti vidovnjaci i proroci, od Buddhe i Lao Cea do Marxa i Hitlera.

Židovski dječak dođe svojem ocu i pita ga: „Tata, zašto ne smijemo jesti svinjetinu?” Otac zamišljeno pogladi dugu kovrčavu bradu i odgovori: „Vidiš, Yankele, tako svijet funkcionira. Ti si još mlad i ne razumiješ to, ali kad bismo jeli svinjetinu, Bog bi nas kaznio i desilo bi nam se veliko zlo. To nije moja ideja. Nije čak ni rabinova ideja. Da je rabin stvorio svijet, možda bi stvorio svijet u kojemu je svinjetina košer. Ali rabin nije stvorio svijet nego Bog. I ne znam zašto, ali Bog je rekao da ne smijemo jesti svinjetinu. I zato ne smijemo. Kapiraš?”

Njemački dječak 1943. dođe svojem ocu, višem časniku SS­-a, i pita ga: „Tata, zašto ubijamo Židove?” Otac mu, navlačeći ulaštene kožne čizme, odgovori: „Vidiš, Fritz, tako svijet funkcionira. Ti si još mlad i ne razumiješ to, ali kad bismo ostavili Židove na životu, uzrokovali bi kvarenje i izumiranje ljudske rase. To nije moja ideja. Nije čak ni Führerova ideja. Da je Hitler stvorio svijet, možda bi stvorio svijet u kojemu ne vrijede zakoni prirodne selekcije, pa bi Židovi i Arijevci mogli živjeti zajedno u savršenoj harmoniji. Ali Hitler nije stvorio svijet. On je samo uspio dešifrirati zakone prirode i uputio nas kako da živimo u skladu s njima. Kad ne bismo poštivali te zakone, desilo bi nam se veliko zlo.”

Britanski dječak 2016. dođe svojem ocu, liberalnom parlamentarcu, i pita ga: „Tata, zašto se moramo brinuti za ljudska prava muslimana na Bliskom istoku?” Otac spusti šalicu čaja na stol, nakratko razmisli i kaže mu: „Vidiš, Duncane, tako svijet funkcionira. Ti si još mlad i ne razumiješ to...” Liberali, komunisti i sljedbenici drugih modernih vjerovanja nerado svoj sustav nazivaju „religijom” jer religiju poistovjećuju s praznovjerjima i natprirodnim silama.

FELJTON: HOMO DEUS Danas konačno znamo kako spriječiti glad, zaraze i rat

Ako komunistima ili liberalima kažete da su religiozni, oni misle da ih optužujete za slijepo vjerovanje u neutemeljene iluzije. A zapravo to samo znači da vjeruju u neki sustav moralnih zakona koji nisu izmislili ljudi, ali mu se ljudi unatoč tome moraju pokoravati. Koliko znamo, sva ljudska društva vjeruju u takav sustav. Svako društvo svojim članovima govori da se moraju pokoravati nekome nadljudskome moralnom zakonu te da će kršenje tog zakona rezultirati katastrofom. Religije se, naravno, razlikuju u detaljima svojih priča, konkretnim zapovijedima te nagradama i kaznama koje obe­ćavaju. Tako je u srednjovjekovnoj Europi Katolička crkva tvrdila da Bog ne voli bogataše. Isus je rekao da će lakše deva kroz ušicu igle nego što će bogataš kroz vrata raja. A da bi bogatima pomogla da ipak uđu u Božje kraljevstvo, Crkva ih je poticala na davanje izdašnih milodara uz prijetnju da će škrtice gorjeti u paklu.

Suvremeni komunizam također goji antipatiju prema bogatim ljudima, ali im prijeti klasnim sukobom ovdje i sada, a ne gorućim sumporom poslije smrti. Ako ste komunist, možda ćete reći da su bez obzira na to komunizam i kršćanstvo posve različiti jer komunizam ima pravo, a kršćanstvo ne. Klasni je sukob doista urođen kapitalističkom sustavu, ali bogati, kad umru, ipak u paklu ne pate u vječnim mukama. Čak i ako je tako, ne znači da komunizam nije religija, nego da je jedina prava religija. Sljedbenici svih religija uvjereni su da je samo njihova prava. Možda sljedbenici jedne religije doista imaju pravo.“

Za ispreplitanje pa onda i sudar religije i znanosti izraelski je pisac dao jedan sasvim konkretan primjer.

„Jedan pogled kaže da su znanost i religija zakleti neprijatelji te da je moderna povijest oblikovana borbom na život i smrt između znanstvenog znanja i religijskog praznovjerja. S vremenom je svjetlo znanosti rastjeralo tminu religije i svijet je postao sekularniji, racionalniji i prosperitetniji. Ipak, premda neka znanstvena otkrića doista potkopavaju religijske dogme, to nipošto nije neminovno. Primjerice, muslimanska dogma tvrdi da je islam utemeljio prorok Muhamed u sedmom stoljeću u Arabiji i postoji obilje dokaza koji to potkrepljuju. Još važnije, znanosti uvijek treba pomoć religije da stvori održive ljudske institucije. Znanstvenici proučavaju funkcioniranje svijeta, ali ne postoji znanstvena metoda za utvrđivanje načina na koji bi se ljudi trebali ponašati. Znanost nam govori da ljudi ne mogu preživjeti bez kisika. No je li u redu pogubiti zločince gušenjem? Znanost ne zna kako odgovoriti na to pitanje. Jedino nam religija može dati potrebne smjernice. Zato se svaki praktičan projekt koji znanstvenici poduzimaju oslanja i na religijske uvide.

Primjer je gradnja brane Tri klanca na rijeci Jangce. Kad je kineska vlada 1992. godine odlučila podignuti branu, fizičari su mogli izračunati koje će sile ona morati izdržati, ekonomisti su mogli procijeniti koliko će vjerojatno koštati, a inženjeri elektrotehnike su mogli predvidjeti koliko će električne energije proizvoditi. No vlada je morala misliti i na neke dodatne čimbenike. Gradnjom brane poplavljeno je više od 600 četvornih kilometara površine koja je obuhvaćala brojna sela i gradove, tisuće arheoloških nalazišta te jedinstvene krajolike i staništa. Preseljeno je više od milijun ljudi i ugrožene su stotine vrsta. Čini se da je brana izravno skrivila izumiranje kineskoga riječnog dupina.... Jasno je da je njezina izgradnja bila etičko, a ne samo znanstveno pitanje. Nijedan pokus iz fizike, nijedan ekonomski model i nijedna matematička formula ne mogu utvrditi je li proizvodnja tisuća megavata i zarada u milijardama juana vrednija od očuvanja drevne pagode ili kineskoga riječnog dupina. Zato Kina ne može funkcionirati jedino s pomoću znanstvenih teorija nego uz njih zahtijeva i neku religiju ili ideologiju.

Neki se priklanjaju suprotnom ekstremu te kažu da su znanost i religija posve zasebne i odvojene sfere. Znanost proučava činjenice, religija govori o vrijednostima i ta se dva puta nikad neće sastati. Religija nema što reći o znanstvenim činjenicama, a znanost bi se trebala suzdržavati komentara o religijskim uvjerenjima. Ako papa vjeruje da je ljudski život svet te da je pobačaj grijeh, biolozi ne mogu ni dokazati ni pobiti njegovu tvrdnju. Kao pojedinac, svaki biolog slobodno može raspravljati sa Svetim Ocem. Ali kao znanstvenik, u tu prepirku ne smije ulaziti. Takav pristup možda zvuči razumno, ali pogrešno tumači religiju.

Premda se znanost doista bavi samo činjenicama, religija se nikad ne ograničava samo na etičke prosudbe. Religija nam ne može dati praktične smjernice ako usto ne iznese i neke činjenične tvrdnje i upravo tu dolazi do sudara sa znanošću.“

 

Yuval Noah Harari Yuval Noah Harari 'Danas je veći rizik da se ubijete sami nego da vas ubije neprijateljski vojnik ili terorist' Yuval Noah Harari Yuval Noah Harari: 'Glavni proizvod gospodarstva u 21. stoljeću bit će tijela, mozgovi i umovi' 24.03.2015., Zagreb - Yuval Harari, izraelski povjesnicar autor knjige Sapiens nova povijest covjecanstva.  Photo: Davor Visnjic/PIXSELL Autor svjetskog bestselera 'sapiens' Nafta više nije prva gospodarska grana, najunosnije je sada zdravlje

 

 

Božićna zabava
SAVRŠEN BOŽIĆNI PARTY ZAČINJEN KREATIVNIM JELIMA
Božićna zabava za pamćenje ili noćna mora? Organizacija božićnog partija ne mora predstavljati dodatni stres
  • adrad:

    I kapitalizam je religija.

  • prarvat:

    zanimljiv je harari. u sjevernoj koreji se vidi da je komunizam religija.

  • Nikomah95:

    Vrlo jednostavno, znanost služi da bi objasnila Božje djelo.