Čak dva puta u noći na nedjelju izraelski zrakoplovi napali su konvoje
hitne pomoći koji su ranjenike prevozili iz sela na jugu Libanona u
bolnicu u grad Tyre. Sanitetska su vozila bila obilježena crvenim
križem i imala upaljena plava rotirajuća svjetla, a bolničari su kroz
prozore razvili i zastave s crvenim križem. Konvoje su raketirali sve
dok vozila nisu bila potpuno uništena, a spasili su se samo oni koji su
uspjeli pobjeći između dva napada.
Kao optužbe za Oluju
Ta je priča, čini se, samo još jedna potvrda da Izrael u ovome ratu
primjenjuje metode koje su potpuno neprihvatljive, pa čak i kažnjive po
međunarodnim zakonima. Prekomjerna granatiranja i raketiranja civilnih
objekata, uporaba nedopuštenih vrsta oružja, nediskriminativne i
prekomjerne sile koja je izazvala velike civilne žrtve, samo su neke od
pojedinosti koje bi se mogle naći u kakvoj optužnici za ratne zločine
protiv Izraela, odnosno protiv onih koji su te zločine planirali,
odobrili te na kraju zapovjedili i proveli.
Mogli bismo reći da je riječ o optužbama vrlo sličnim onima koje je
protiv Hrvatske naveo Haaški sud zbog akcija Bljesak i Oluja
(zločinački pothvat, prekomjerno granatiranje Knina, ubojstva oko 150
srpskih civila...), no ishod bi u ta dva vrlo slična slučaja mogao biti
veoma različit.
Visoka povjerenica za ljudska prava Louise Arbour prije tjedan je dana
kazala kako je gotovo potpuno sigurno da su ratni zločini počinjeni i
da je bilo "neprihvatljivih napada na civile", a libanonski predsjednik
Emile Lahoud kazao je da Izrael u Libanonu upotrebljava zabranjene
fosforne bombe (napalm) i projektile s kasetnim punjenjem, čime krši
Ženevsku konvenciju. Poseban koordinator UN-a za krizna stanja Jan
Egeland koji je obišao libanonske ruševine izjavio je kako se nada da
bi prijetnja optužnicama za ratne zločine ipak mogla zaustaviti napade
na civile u Libanonu.
Zločini Hizbullaha
No istodobno se optužuje i Hizbullah, i to za raketiranje civila u
Izraelu, za otimanje vojnika kako bi ih se razmijenilo, ali i za
namjerno korištenje vlastitih civila kao štita.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava već su se bacile na prikupljanje
dokaza, no suđenja vjerojatno nikad neće biti iako u Haagu radi
Međunarodni kazneni sud (ICC) koji bi trebao biti pravosudno tijelo
mjerodavno za takve ratne zločine.
Izrael je najprije potpisao Rimsku konvenciju, dokument kojim je sud
osnovan, a zatim vrlo brzo povukao potpis. Ni Libanon nije potpisnik
toga dokumenta, pa sud nije mjerodavan. Stručnjaci za međunarodno pravo
upozoravaju da bi za podizanje optužnice trebalo prikupiti i
vjerodostojne dokaze o tome da su pogođeni ciljevi doista bili civilni.
Nakon toga nezavisni vojni stručnjaci trebali bi procijeniti jesu li ti
napadi bili opravdani i jesu li se mogli izbjeći. Osim toga, potrebna
je i politička volja da se sudi, čega u ovom slučaju sigurno neće biti.
Kršenja Ženevske konvencije
Međunarodni Crveni križ koji vodi brigu o poštovanju Ženevske konvecije nedavno je objavio da je Izrael prekršio nekoliko odredbi toga međunarodnog dokumenta. Izrael je prekršio neka temeljna pravila poput onoga iz članka 48. koji kaže da zaraćene strane moraju razlikovati civile i vojnike te da napad moraju usmjeravati samo protiv vojnih ciljeva. Prekršene su sve odredbe članka 51. o zaštiti civilnog stanovništva u ratu.
Bush odobrio hitne isporuke bombi i raketa za Izrael
Samo nekoliko dana nakon početka napada na Libanon, administracija Georgea Busha bez puno je rasprava odgovorila pozitivno na zahtjev Izraela za hitnu isporuku oružja koje je prošle godine naručio od Sjedinjenih Država. Riječ je o bombama za uništavanje podzemnih bunkera te o laserski i satelitski navođenim projektilima i bombama, a oružje je najvjerojatnije već u Izraelu. Britanska je vlada jučer objavila podatke koji pokazuju da je vrijednost naoružanja što ga je ta zemlja prodala Izraelu u 2005. udvostručena. Zbog toga bi se obje zemlje mogle naći suočene s optužbama za naoružavanje strane u sukobu. Dosad je SAD optuživao Iran i Siriju da naoružavaju Hizbullah i Hamas.