Nedavni prosvjedi u Peruu samo su još jedan u nizu pokazatelja kako ruska invazija utječe na tržišta diljem svijeta.
Prosvjedi su potaknuti rastom cijena goriva, ali su se brzo intenzivirali i prerasli u protuvladine prosvjede uz marševe i blokade na ulicama, piše CNN.
Nemiri za Peru nisu ništa neobično
Predsjednik Pedro Castillo kasno je u ponedjeljak proglasio izvanredno stanje i uveo policijski sat u glavni grad Limu. Međutim ta je naredba povućena već u utorak poslijepodne jer su se stanovnici Lime na nju oglušili i izašli na ulice Lime tražeći Castillovu ostavku.
U posljednjih pet godina, Peru je imao pet predsjednika, od kojih su dva svrgnuta s vlasti uslijed uličnih prosvjeda. Castillo je na vlast došao prošle godine, a od tad mu je ovo drugi pokušaj svrgavanja s vlasti.
U usporedbi sa susjednim zemljama Perua, kao što su Argentina i Venezuela, Peru je najveći uvoznik nafte. Zbog toga je ovog velik udarac za Peru koji se još oporavlja od posljedica pandemija i lockdowna. Rezultat svega toga je najveća inflacija u posljednjih 26 godina, koja je najočitija u prehrani i gorivu koje je poskupjelo 9,54% u odnosu na godinu prije. 28. ožujka, kada su krenula prva poskupljenja goriva, na ulice su izašli vozači kamiona i pozivali na štrajk da se snizi gorivo.
Inače, Castillo je prije dolaska na vlast bio sindikalni vođa i učitelj u školi u predgrađu i zalagao se za veće plaće i bolje radne uvjete. Dakle, urbana radna klasa, koja mu je prije predstavljala temelj potpore i zbog koje je dobio izbore, sada mu okreće leđa i gubi njihovu potporu, pa mu je tako popularnost trenutno najniža od dolaska na vlast.
Nadam se da će ogromne neobrađene površine u Hrvatskoj isto ove godine zasađene