Glavaševa stranka pobijedila je na mjesnim izborima u Osijeku, a u Koncertnoj dvorani Lisinski, tamo gdje se prije četiri godine isfiltrirao današnji HDZ, okupljaju se na Pašalićevu inicijativu stranke krajnje desnice. Ne zna se puno o njihovu programu, osim da će se temeljiti na oštroj kritici sadašnje politike prema EU i Haaškom sudu i da ciljaju na razočarane današnjim HDZ-om, one koji odustaju od izlaska na izbore i "koji su dva puta Tuđmana izabrali za predsjednika".
Nakon što su dva izborna ciklusa ostali izvan vlasti, nekadašnji dizajneri političkog života, medijske scene i privatizacijskih aranžmana spremaju se u bitku za novu porciju društvenog utjecaja. S obzirom na njihovu prijašnju moć i zadržane veze u medijskim i državnim strukturama, to je bilo posve predvidivo, a i legitimno. Ono što začuđuje zapravo su reakcije parlamentarnih stranaka. Njihov refleksni odgovor na pojačanu konkurenciju "zdesna" kao da polazi od pretpostavke da je ukupno biračko tijelo otklizalo udesno, pa će pokoji dublji poklon na tu stranu vratiti simpatije birača.
Sinkronizirani kniks prvo su izveli HSS i SDP, inspirirani HSP-om: pravaši su naime počeli, a ostali nastavili s navijanjem za hitno aktiviranje Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa. S približavanjem izbora, traže se nacionalne teme, a ZERP je postao jedna od takvih. HDZ-u je pred Unijom na neki način odgovarao taj pritisak iz parlamenta, ali vladajuća stranka mora biti najveći zaštitnik nacionalnih interesa, pa je u jednom trenutku šef Vlade čak oštro podviknuo na nižeg bruxelleskog činovnika. Sutradan se s njim rukovao kao da se ništa nije dogodilo, jer moderna politička komunikacija jednostavno ne trpi izravan konflikt, pogotovu ne s primjesama osobnih uvreda.
Sve što je ovih dana izgovoreno o ZERP-u, kao uostalom i uoči izbora 2003., bilo je zborno klanjanje udesno, vrlo paradno i vrlo prazno. Čujemo li išta o tome kojim tempom ide devastacija Jadrana, s kakvim posljedicama za riblji fond i ekološku ravnotežu podmorja? Koliko u tome može pomoći jednostrano čuvanje Jadrana ako se istih mjera ne drže i Talijani na svom dijelu mora? Koliko je hrvatskim ribarima važno trenutno aktiviranje ZERP-a ako u toj zoni podižu samo deset posto ulova, a ako i dalje ostaju sa starom flotom, bez veletržnica s hladnjačama i ribarskih luka?
Kad je bolje odvagnuo situaciju, pogotovo onu u Bruxellesu, premijer je predložio kompromis: aktiviranje ZERP-a najkasnije do početka 2008., računajući da će do tada s Talijanima postići dogovor, jer ni njima nije u interesu da Jadran postane mrtvo more. Ali "na braniku nacionalnih interesa" kompromis je prokleta riječ. Pravaši ga odbijaju, pogotovu sad kad im se čini da mogu dobro među slavonskim biračima kapitalizirati podršku Glavašu. Hrvatska seljačka stranka je prvo bila zadovoljna, pa onda opet nezadovoljan Vladinim prijedlogom, SDP se gotovo podijelio, lebdeći između neizjašnjavanja i prešutnog saveza sa Đapićem. Jedina opozicijska stranka koja nije u ZERP-u vidjela samo kratkoročnu priliku za pecanje poluobaviještenih birača zapravo je HNS.
Narodnjaci su, kao i pri glasanju o Glavašu, pokazali sljedeće: prvo, da imaju jasan sustav vrijednosti koji neće iznevjeriti da bi se dodvorili desnici ili ljevici; drugo, HNS ima dovoljno snage da se ne mora bojati kako će pred biračima razvodniti svoj profil ako u jednom trenutku podrži vladajuće. Tu je negdje putokaz ostalim strankama: hoće li se s Pašalićem i Rojsom nadmetati u uljepšavanju prošlosti i protivljenju EU ili će prema biračima ići s jasnim idejama za budućnost.
Otvori KEKS Pay
