Marija se nakon otkaza u jednoj čakovečkoj tvrtki u pet mjeseci javila na desetak natječaja za radno mjesto. Samo nekoliko poslodavaca nije ju pitalo je li udata i koliko ima djece. Jedan je otišao još i dalje, upitavši je planira li imati još djece i - kada. Svi su oni prekršili zakon koji zabranjuje postavljanje takvih pitanja. Zakon krše i svi oni koji raspišu natječaj namijenjen samo muškarcima ili samo ženama. Isto tako, na vratima ureda više ne bi smjelo pisati ravnatelj ako u njemu radi ravnateljica, a treba baratati i s pojmovima zidarka, tesarka...
- Čak 66 posto žena smatra da nema jednake mogućnosti za zapošljavanje u odnosu na muškarce, a 60 posto susrelo se natječajem za radno mejsto namijenjeno samo jedno spolu, što je zakonom zabranjeno. Istraživanje je pokazalo i to da su poslodavci od 60 posto žena tražili da se izjasne o bračnom statusu i djeci. Takva se pitanja muškarce ne pitaju - kaže Roberta Barat, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova u Međimurskoj županiji. Još je češći problem i tzv. dobra segregacija, kad se ne želi zaposliti žene starije dobi. U Međimurskoj županiji je najveži postotak nezaposlenih žena zabilježen na jesen 2008. godine, kao posljedica propadanja tekstilnih tvrtki. Tada je njihov udjel bio veći od 60 posto. - Danas ih je manje od 50 posto jer je gospodarska kriza mnogo jače pogdila mušku radnu snagu, posebno u građevinarstvu. No, kad počne gospodarski oporavak, javit će se veća potražnja za muškarcima, pa će se omjer ponovno promijeniti. Za žene će biti manje posla, posebno onoga koji je bolje plaćeni. Većih mogućnosti za zapošljavanje žena izvan tekstilne industrije i trgovine u Međimurju jednostavno nema. Treba osmisliti novu nišu, novi prostor za zapošljavanje žena - kaže Marina Kodba iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Osmišljen je već projekt za zapošljavanje žena u rodno netradicionalnim zanimanjima, a obavljani su i prvi razgovori s poslodavcima u građevinskoj i metaloprerađivačkoj industriji. U EU nije ništa neobično vidjeti žene kako rade u završnim građevinskim projektima, ili pak za strojem u tvornici za proizvodnju metalnih dijelova. - Poslodavci s kojima smo razgovarali pokazali su zanimanje za naš projekt - ističe M. Kodba. Žena vlasnica obrta u Međimurju je svega 390, a najviše ih je registriralo obrte u trgovini, osobnim uslugama i ugostiteljstvu. - I žene i muškarce obrtnike kriza je jednako pogodila - kaže Slavko Faltak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije.
Otvori KEKS Pay
